<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><!-- generator="wordpress.com" -->
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	>

<channel>
	<title>rijeka &amp;laquo; WordPress.com Tag Feed</title>
	<link>http://en.wordpress.com/tag/rijeka/</link>
	<description>Feed of posts on WordPress.com tagged "rijeka"</description>
	<pubDate>Fri, 27 Nov 2009 21:22:01 +0000</pubDate>

	<generator>http://en.wordpress.com/tags/</generator>
	<language>en</language>

<item>
<title><![CDATA[# 280 - CROATIA / 43, Rijeka]]></title>
<link>http://worldonpostcards.wordpress.com/2009/11/22/280-croatia-43-rijeka/</link>
<pubDate>Sun, 22 Nov 2009 10:47:37 +0000</pubDate>
<dc:creator>fiume051</dc:creator>
<guid>http://worldonpostcards.wordpress.com/2009/11/22/280-croatia-43-rijeka/</guid>
<description><![CDATA[RIJEKA Republic of Croatia .]]></description>
<content:encoded><![CDATA[<div class='snap_preview'><p style="text-align:center;"><strong><a href="http://worldonpostcards.wordpress.com/files/2009/11/hrvatska1.gif"><img class="size-medium wp-image-1465 alignleft" title="Hrvatska" src="http://worldonpostcards.wordpress.com/files/2009/11/hrvatska1.gif?w=300" alt="" width="60" height="30" /></a>RIJEKA</strong></p>
<p style="text-align:center;">Republic of Croatia</p>
<p>.</p>
<p><a href="http://worldonpostcards.wordpress.com/files/2009/11/croatia-43rijeka.jpg"><img class="aligncenter size-medium wp-image-1464" title="CROATIA-43,Rijeka" src="http://worldonpostcards.wordpress.com/files/2009/11/croatia-43rijeka.jpg?w=300" alt="" width="700" height="473" /></a></p>
</div>]]></content:encoded>
</item>
<item>
<title><![CDATA[Random Balkans]]></title>
<link>http://blog.davidmarkerickson.com/2009/11/16/random-balkans/</link>
<pubDate>Mon, 16 Nov 2009 00:16:44 +0000</pubDate>
<dc:creator>David</dc:creator>
<guid>http://blog.davidmarkerickson.com/2009/11/16/random-balkans/</guid>
<description><![CDATA[I am playing catch-up with my photos. Here is a short gallery, 26 pics in all from the last couple o]]></description>
<content:encoded><![CDATA[I am playing catch-up with my photos. Here is a short gallery, 26 pics in all from the last couple o]]></content:encoded>
</item>
<item>
<title><![CDATA[Random Rijeka Photos]]></title>
<link>http://blog.davidmarkerickson.com/2009/11/08/random-rijeka-photos/</link>
<pubDate>Sun, 08 Nov 2009 00:03:16 +0000</pubDate>
<dc:creator>David</dc:creator>
<guid>http://blog.davidmarkerickson.com/2009/11/08/random-rijeka-photos/</guid>
<description><![CDATA[A few pics from Rijeka, Croatia.  Based on a suggestion from a friend of mine, I will be using my 50]]></description>
<content:encoded><![CDATA[A few pics from Rijeka, Croatia.  Based on a suggestion from a friend of mine, I will be using my 50]]></content:encoded>
</item>
<item>
<title><![CDATA[Rijeka - Croatia]]></title>
<link>http://livenowtravel.wordpress.com/2009/11/07/rijeka-croatia/</link>
<pubDate>Fri, 06 Nov 2009 22:39:23 +0000</pubDate>
<dc:creator>planetsos</dc:creator>
<guid>http://livenowtravel.wordpress.com/2009/11/07/rijeka-croatia/</guid>
<description><![CDATA[Rijeka (other Croatian dialects: Reka or Rika, Slovene: Reka, Italian and Hungarian Fiume, German: S]]></description>
<content:encoded><![CDATA[<div class='snap_preview'><div style="text-align:left;">
<p style="text-align:center;"><img class="aligncenter" src="http://www.europeancitiesmarketing.com/userfiles/image/rijeka.jpg" alt="rijeka.jpg (700×467)" /></p>
<p><strong>Rijeka</strong> (other Croatian dialects: <em>Reka</em> or <em>Rika</em>, Slovene: <em>Reka</em>, Italian and Hungarian <em>Fiume</em>, German: <em>Sankt Veit am Flaum</em> or <em>Pflaum</em>(both historical) ) is the city and the principal seaport of Croatia, located on Kvarner Bay, an inlet of the Adriatic Sea. It has 144,043 (2001) inhabitants<sup>[<em>citation needed</em>]</sup>. The majority of its citizens, 80.39% (2001 census), are Croats. The Croatian and the Italian version of the city&#8217;s name mean <em>river</em> in each of the two languages.</p>
<p>Rijeka is the center of Primorje-Gorski Kotar County in Croatia. The city&#8217;s economy largely depends on sea transport, shipbuilding (shipyards &#8220;3. Maj&#8221; and &#8220;Viktor Lenac&#8221;) and maritime transport.</p>
<p>Rijeka hosts the Croatian National Theatre &#8220;Ivan pl. Zajc&#8221;, first built in 1765, as well as the University of Rijeka, founded in 1973 but with roots dating back to 1632.</p>
</div>
<div style="text-align:center;"><img src="http://rimis.rijeka.hr/webcam/webcam3/trsat-vga.jpg" alt="Rijeka uživo" /></div>
<div style="text-align:center;">
<h2 style="text-align:left;">Transport</h2>
<p style="text-align:left;">Port of Rijeka was rush-built by Austro-Hungary in World War I and was completed in 1918, just before the collapse of the Dual Monarchy. The cost was more than 800.000 Kronen.</p>
<p style="text-align:left;">Rijeka is the largest port in Croatia. According to the Rijeka Port Authority, its total throughput cargo in 2007 was more than 13 million tons and is rapidly increasing.</p>
<p style="text-align:left;">Rijeka has efficient road connections to other parts of Croatia and neighbouring countries. The A6 highway runs between Rijeka and Zagreb, Croatia; a shorter stretch connecting Rijeka with the Slovenian border, part of the A7 highway, was completed in 2004. Rijeka gains access to the B8/B9 Istrian Yexpressway network by means of the Učka Tunnel, which currently has only one lane of traffic in each direction. An intricate series of high-capacity bypass and connection roads is currently under construction. The eastern half of this project was due to open on 15 July 2006, and the more complex western half is to open 2 years later.</p>
<p style="text-align:left;">The city is difficult to get to by air; it has its own international airport, but it is located on the nearby island of Krk with a toll bridge in-between. Handling only 130,000 passengers in 2005, and projected to handle only 250,000 by 2008, the facility is more of a charter airport than a serious transport hub, although various scheduled airlines have begun to serve it.</p>
<p style="text-align:left;">Rijeka is well integrated into the Croatian railway network and critical international rail lines. A fully-electrified line connects Rijeka with Zagreb and beyond towards Koprivnica and the Hungarian border as part of the pan-European Vb corridor. Rijeka is also connected to Trieste and Ljubljana by a separate electrified stretch that extends northwards from the city. A transport bill, to have been passed by the Croatian Parliament in July 2006, was to see the start of construction along the aforementioned 5b corridor of Croatia&#8217;s first high-speed rail line, making possible speeds nearing 250 km/h (160 mph). Construction on the new line was to start in 2007 and is slated to be completed by 2013. Higher speeds on this line will mean a trip from Rijeka to Zagreb will take about an hour, as opposed to the current three or four hours. Rijeka is well connected by direct train daily train to Vienna, to Munich in Germany or Salzburg in Austria, and there are direct night trains running to Rijeka from these two cities.</p>
<p style="text-align:left;">Good ferry connections with the surrounding islands and cities within Croatia exist in Rijeka, but no direct foreign connections. There are twice-weekly coastal routes to Split, and onwards to Dubrovnik which has international connections. Pula offers more direct southward connections from northwestern Croatia.</p>
</div>
<div style="text-align:center;"><img class="aligncenter" src="http://rimis.rijeka.hr/webcam/webcam2/2.jpg" alt="Rijeka uživo" width="640" height="480" /></div>
<div style="text-align:left;">
<p><strong>If you come from Trieste or Ljubljana…</strong><br />
Descending from Matulji towards the city you can see the whole Kvarner Bay, with the mountain Ućka at the foot of which is situated Opatija, and islands Krk and Cres. You are partly driving on the former racing track on which the motor races for the &#8220;Great Adriatic Prize&#8221; were driven before &#8220;Grobnik Track&#8221; was constructed. With the straight road that follows the coast you arrive at the swimming pool of the &#8220;Swimming Club Primorje&#8221; next to which is the football stadium &#8220;Kantrida&#8221; where the &#8220;Football Club Rijeka&#8221; plays its matches. The stadium is very interesting because was erected on the spot of excavation made for the constructing of the city port. Then, driving alongside the industrial units you can see the shipyard &#8220;3. maj&#8221; which developed from the shipyard &#8220;Ganz &#8211; Danubiuz&#8221;, then you pass near large petroleum refinery, the skyscraper of &#8220;Novi list&#8221;, well known daily newspaper, the town park in Mlaka after which follows the hospital complex. The central of the complex is the former Maritime Military Academy, the institution where the Austrian and Hungarian officers were educated from 1866 till 1918. Then you arrive at the railway station and here, you are in the centre of the city of Rijeka.</p>
<p><strong><br />
</strong></p>
</div>
<div style="text-align:center;">
<p style="text-align:center;"><img src="http://rimis.rijeka.hr/webcam/webcam4/korzo2-vga.jpg" alt="Rijeka uživo" /></p>
<p style="text-align:left;"><strong>If you come from Split&#8230;</strong><br />
Passing the fascinating the Bay of Bakar you come to big petroleum refinery in Urinj. Then, you drive through the kilometres long seaside resort Kostrena and you come to the very successful ship-repairing yard &#8220;Viktor Lenac&#8221; the largest in Mediterranean and you are at Pećine. At the very entrance of the city stands a small stone monument, the gift from the Japanese city Kawasaki. In the residential part of Pećine are situated old villas, beaches and hotel &#8220;Jadran&#8221;. Here are also the houses where the two eminent writers were born. They are Odon von Horvath and Janko Polić Kamov. The first fascinated Europe with his dramas, while the second, Janko Polić Kamov, only now days has gained deserved recognition as Kafka before Kafka and Joyce before Joyce. Passing beside &#8220;Pyramid&#8221;, former milestone you come to &#8220;Croatian Cultural Home&#8221; and the hotel &#8220;Neboder&#8221;, once the highest building in the state.</p>
<p style="text-align:center;"><img class="aligncenter" src="http://rimis.rijeka.hr/webcam/Mobotix/trznica-vga.jpg" alt="Rijeka uživo" /></p>
<p style="text-align:left;">
<p style="text-align:left;"><strong>If you come from Zagreb…</strong><br />
Driving through Grobničko polje you come to the plane where Mongols and Turks were passing in their ruthless attacks. Today here is the racing track that was taken into consideration for the competition in the racing of Formula 1. Through the canyon of the river Rječina and underneath the castle of Trsat you descend by the market route of the road Luiziana, named after the daughter of the Austrian emperor and the second wife of Napoleon Marie Louise and you come to Sušak, the eastern part of the city. Beyond you are the former &#8220;Paper factory&#8221; and on the other bank of the river of Rječina, water &#8211; spring Zvir, which never drains and recently got the cupola covering.</p>
<p style="text-align:center;"><img class="aligncenter" src="http://rimis.rijeka.hr/webcam/Mobotix/kozala-vga.jpg" alt="Rijeka uživo" /></p>
<p style="text-align:left;"><strong>If you come from the sea…</strong><br />
It is really fascinating experience to come in Rijeka by the sea because it is the only way to understand its elongation and soft placed position alongside the coast. Sailing around almost two kilometres along breakwater, where once was secession bathing place, you enter the port basin built according the ground plans of the French architect Pascal who designed the ports of Marseille and Trieste. After several rises and falls today the port of Rijeka looks almost idyllic with lots of sailing and fishing boats which start from here their cruises in Adriatic. The city façade toward the port consists of several palaces: &#8220;Adria&#8221; (&#8220;Jadrolinija&#8221;), the palace Zmajić the former hotel &#8220;Europe&#8221; and today the building with the municipal offices, the palace &#8220;Croatia line&#8221; once the world&#8217;s biggest shipping companies headquarters, then the reticular façade of the department store &#8220;Rijeka&#8221; and the secession building of Transadria, once the biggest forwarding agencies in the state.</p>
<p style="text-align:left;">
<p style="text-align:left;">
<p style="text-align:left;"><img class="aligncenter" src="http://rimis.rijeka.hr/webcam/Mobotix/transadria-vga.jpg" alt="Rijeka uživo" /></p>
<p style="text-align:left;"><strong>TOURIST ROUTE </strong></p>
<p style="text-align:left;"><strong>1.</strong> <a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/tourist_route_1.asp">Municipal Palace – Stendarac -the city flagpole &#8211; Church of St. Jerome</a><br />
<strong>2.</strong> <a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/tourist_route_2.asp">University Library (permanent exhibition of the Glagolitic script) &#8211; Museum of Modern Art Rijeka – Museum of       Modern and Contemporary Art</a><br />
<strong>3. </strong><a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/tourist_route_3.asp">Governor&#8217;s Palace &#8211; Maritime and Historical Museum of the Croatian Littoral</a><br />
<strong>4.</strong> <a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/tourist_route_4.asp">City Museum</a><br />
<strong>5.</strong> <a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/tourist_route_5.asp">Natural History Museum</a><br />
<strong>6.</strong> <a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/tourist_route_6.asp">Palace of Justice</a><br />
<strong>7.</strong> <a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/tourist_route_7.asp">St.Vitus&#8217; Church &#8211; Calvary &#8211; Kozala</a><br />
<strong>8.</strong> <a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/tourist_route_8.asp">St.Sebastian&#8217;s Church</a><br />
<strong>9.</strong> <a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/tourist_route_9.asp">Ruins of the late-antiquity castrum</a><br />
<strong>10.</strong> <a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/tourist_route_10.asp">Old Gateway &#8220;The Roman Arch&#8221;</a><br />
<strong>11.</strong> <a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/tourist_route_11.asp">Palazzo Comunale &#8211; oldest Town Hall in Rijeka</a><br />
<strong>12.</strong> <a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/tourist_route_12.asp">Church of the Assumption and the Leaning Tower</a> , <a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/tourist_route_12.asp">The centre of Sušak &#8211; Trsat</a><br />
<strong>15.</strong> <a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/tourist_route_15.asp">Croatian National Theatre &#8220;Ivan pl. Zajc&#8221;</a><br />
<strong>14.</strong> <a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/tourist_route_14.asp">Main Market</a><br />
<strong>13.</strong> <a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/tourist_route_13.asp">&#8220;Modello&#8221; Palace</a><br />
<strong>16.</strong> <a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/tourist_route_16.asp">Orthodox Church of St. Nicholas</a><br />
<strong>17.</strong> <a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/tourist_route_17.asp">City Tower</a></p>
<p>For sightseeing with official guide call</p>
<p><strong>Udruga turističkih vodiča Kvarnera</strong><br />
Užarska 11, Rijeka<br />
Mob:+385 (0)91 501 9319<br />
Mob:+385 (0)98 1994858<br />
e-mail: <a href="mailto:info@vodici-kvarnera.hr">info@vodici-kvarnera.hr</a><br />
URL: <a href="http://vodici-kvarnera.hr/" target="_blank">http://vodici-kvarnera.hr</a></p>
<p style="text-align:center;"><img class="aligncenter" src="http://rimis.rijeka.hr/webcam/Mobotix/lukobran-vga.jpg" alt="Rijeka uživo" /></p>
<div style="text-align:auto;">
<table border="0" cellspacing="0" cellpadding="3" width="362">
<tbody>
<tr align="center">
<td><a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/culture_museums.asp" target="_blank"><img src="http://www.tz-rijeka.hr/images/muzej_icon.gif" border="0" alt="museums" /></a></td>
<td><a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/culture_galleries.asp" target="_blank"><img src="http://www.tz-rijeka.hr/images/galerije_icon.gif" border="0" alt="galeries" /></a></td>
<td><a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/culture_collections.asp" target="_blank"><img src="http://www.tz-rijeka.hr/images/sakralne_icon.gif" border="0" alt="sacral collections" /></a></td>
<td><a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/culture_astro.asp" target="_blank"><img src="http://www.tz-rijeka.hr/images/astro_icon.gif" border="0" alt="" width="83" height="73" /></a></td>
</tr>
<tr align="center">
<td valign="top">museums</td>
<td valign="top">galeries</td>
<td valign="top">sacral<br />
collections</td>
<td align="center" valign="top">astronomical<br />
center</td>
</tr>
</tbody>
</table>
</div>
<div style="text-align:left;">
<table border="0" cellspacing="0" cellpadding="3" width="80%">
<tbody>
<tr>
<td><a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/travel.asp#autobus" target="_blank"><img src="http://www.tz-rijeka.hr/images/kal_autobus_icon.gif" border="0" alt="arrival by bus" /></a></td>
<td><a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/travel.asp#brod" target="_blank"><img src="http://www.tz-rijeka.hr/images/kal_brod_icon.gif" border="0" alt="arrival by  boat" /></a></td>
<td><a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/travel.asp#avion" target="_blank"><img src="http://www.tz-rijeka.hr/images/kal_avion_icon.gif" border="0" alt="arrival by air" /></a></td>
<td><a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/travel.asp#vlak" target="_blank"><img src="http://www.tz-rijeka.hr/images/kal_vlak_icon.gif" border="0" alt="arrival by train" /></a></td>
<td><a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/travel.asp#auto" target="_blank"><img src="http://www.tz-rijeka.hr/images/kal_auto_icon.gif" border="0" alt="arrival by car" /></a></td>
<td><a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/travel.asp#taxi" target="_blank"><img src="http://www.tz-rijeka.hr/images/kal_taxi_icon.gif" border="0" alt="Taxi" /></a></td>
<td><a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/travel.asp#trolej" target="_blank"><img src="http://www.tz-rijeka.hr/images/kal_trolej_icon.gif" border="0" alt="public transport" /></a></td>
<td width="300"><a href="http://www.tz-rijeka.hr/english/travel.asp#pauk" target="_blank"><img src="http://www.tz-rijeka.hr/images/kal_pauk_icon.gif" border="0" alt="tow truck" /></a></td>
</tr>
</tbody>
</table>
</div>
<div style="text-align:auto;"><span style="line-height:normal;"><br />
</span></div>
<div>Link:  <a href="http://www.tz-rijeka.hr" target="_blank">http://www.tz-rijeka.hr</a> , <a href="http://www.croatia.hr/English/default.aspx">http://www.croatia.hr</a></div>
</div>
</div>]]></content:encoded>
</item>
<item>
<title><![CDATA[Travel Note: Ljunljana to Rovinj]]></title>
<link>http://blog.davidmarkerickson.com/2009/11/06/travel-note-ljunljana-to-rovinj/</link>
<pubDate>Fri, 06 Nov 2009 09:04:16 +0000</pubDate>
<dc:creator>David</dc:creator>
<guid>http://blog.davidmarkerickson.com/2009/11/06/travel-note-ljunljana-to-rovinj/</guid>
<description><![CDATA[Just a quick note as I sit in a cafe waiting in rainy Rijeka to catch my bus to Rovinj. Had a minor ]]></description>
<content:encoded><![CDATA[Just a quick note as I sit in a cafe waiting in rainy Rijeka to catch my bus to Rovinj. Had a minor ]]></content:encoded>
</item>
<item>
<title><![CDATA[Surfing in Rijeka!]]></title>
<link>http://jenmcq.wordpress.com/2009/11/02/surfing-in-riejka/</link>
<pubDate>Mon, 02 Nov 2009 18:09:38 +0000</pubDate>
<dc:creator>jenmcq</dc:creator>
<guid>http://jenmcq.wordpress.com/2009/11/02/surfing-in-riejka/</guid>
<description><![CDATA[Well well well&#8230;I am now sitting in a coffee shop, back in Zagreb, waiting for yet another trai]]></description>
<content:encoded><![CDATA[<div class='snap_preview'><p>Well well well&#8230;I am now sitting in a coffee shop, back in Zagreb, waiting for yet another train.  I will have to add up the number of hours spent on trains during my few weeks here in South Eastern Europe, pretty sure it will be somewhat shocking (especially if I add in the time spent in the stations waiting!)</p>
<p>I just arrived to Zagreb after an amazing two days in Rijeka, on the north coast of Croatia.  I had my first couch surfing experience there, and though I went into the situation somewhat skeptical, it turned out to be one of the best travel experiences I have had yet!  When I arrived to the train station on Saturday afternoon, Zoran picked me up in his car.  He drove me around the city and showed me the old city, the fortress, the church, and then took me down to the center of town and we walked around.  He was great.  We chatted the whole time about everything aspect of life.  It was great to chat to someone from here that knew so much about Croatia&#8217;s history and culture.  Not to mention, made me much more comfortable with the idea of couchsurfing with complete strangers when they are so open and friendly. </p>
<p>We went back to his apartment, where his girlfriend Mirela was waiting to meet me.  We all chatted and they showed me my room (yes, my own room&#8211;not even a couch).  I put my stuff down and we sat around in the living room talking.  They made me dinner and gave me a beer while we argued over various international topics.  We then watched a bit of football (soccer) while Mirela played with my translator.  It was so relaxing.  The next day, Sunday, was the day of the dead in Croatia.  It is a national holiday (which unfortunately for Croatians fell on a Sunday this year), where everyone visits the graves of their deceased family and mourns the dead.  This explains why Mirogoj (the cemetery I visited in Zagreb) was so busy and full of flowers and candles.  People apparently were preparing for the day of the dead.  </p>
<p>After hearing that I like hiking and the outdoors, Zoran offered to take me to a nearby moutain, Učka, to hike.  It was 1400 meters high and had the most amazing 360 view.  It took us over an hour to get to the top at a fairly good pace, and a bit longer to come down as we took the road for a good deal of the time.  He brought us packed lunches and we ate them at the top.  It was a great hike, and such a beautiful day!  It made my time in Rijeka.  That is something I would not have been able to do on my own as there is no public transport to the park.  It was just fabulous to see the views of the Adriatic on one side and Croatian countryside on the other.  </p>
<p><img src="http://jenmcq.wordpress.com/files/2009/11/pana-2.jpg?w=300" alt="Rijeka Panoramic" title="Rijeka Panoramic" width="300" height="59" class="aligncenter size-medium wp-image-120" /></p>
<p>We were both exhausted on the way home, but stopped to see a few more places of interest.  We saw the beach that they usually go to in the summer.  Croatia is a beautiful country.  Then we came back and relaxed, had some dinner, and they had a friend come over and play some games.  It was such a great two days there&#8230;I feel so relaxed and renewed!  </p>
<p>This morning, I went to catch the train from Rijeka back to Zagreb, and then planned on catching the connecting train to Split from Zagreb.  The train to Zagreb was for some unknown reason, not running.  So, I had to take the bus instead.  The bus took an extra hour and a half, so, I missed the connection.  Leaving me instead with nine hours in Zagreb before another lovely overnight train.  All my Rijeka photos have been added to my Smugmug; <a href="http://jenmcq.smugmug.com/Round-the-World/Riejka-Croatia">click here to see the photos</a>.  I have yet to add descriptions and all that fun stuff, but I am hoping to do that soon for both Zagreb and Rijeka photos.  Well, onto Split!</p>
</div>]]></content:encoded>
</item>
<item>
<title><![CDATA[Spreča]]></title>
<link>http://edinameskovic.wordpress.com/2009/10/18/spreca/</link>
<pubDate>Sun, 18 Oct 2009 22:36:16 +0000</pubDate>
<dc:creator>edinameskovic</dc:creator>
<guid>http://edinameskovic.wordpress.com/2009/10/18/spreca/</guid>
<description><![CDATA[Na povratku iz Broda (bosansko-srpskog), vrijedilo se pola sata odmoriti, osmatrati i čak pokušati n]]></description>
<content:encoded><![CDATA[<div class='snap_preview'><p>Na povratku iz Broda (bosansko-srpskog), vrijedilo se pola sata odmoriti, osmatrati i čak pokušati nešto uloviti u rijeci Spreči, blizu njenog ušća, na par kilometara od Doboja, odmah ispred tunela.</p>
<p>Riba, naravno, ni ovdje nije &#8220;grizla&#8221; kao ni u Brodu! Desetak riba za dva dana na cijeloj stazi je totalni promašaj, fijasko!</p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-2155" title="DSC00048" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/10/dsc000481.jpg" alt="DSC00048" width="640" height="480" /></p>
<p>Nevakat je ovo vrijeme za ribolov ali eto naletila sam na još nekoliko entuzijasta, upornih ljudi na vodi.</p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-2156" title="DSC00049" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/10/dsc00049.jpg" alt="DSC00049" width="640" height="480" /></p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-2157" title="DSC00050" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/10/dsc00050.jpg" alt="DSC00050" width="640" height="480" /></p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-2158" title="DSC00051" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/10/dsc00051.jpg" alt="DSC00051" width="640" height="480" /></p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-2159" title="DSC00052" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/10/dsc00052.jpg" alt="DSC00052" width="640" height="480" /></p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-2160" title="DSC00055" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/10/dsc00055.jpg" alt="DSC00055" width="640" height="480" /></p>
<p>Džabe tabla! Nema čega nema na divljoj deponiji pored naše ljepotice od rijeke&#8230;</p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-2162" title="DSC00054" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/10/dsc00054.jpg" alt="DSC00054" width="640" height="480" /></p>
<p>Ima vremena. Osvijestit&#8217; ćemo se kao ljudi. Ja možda tad neću biti živa ali nešto bi ipak trebalo ostaviti za mlađe naraštaje!</p>
<p>Na sramotu, nama starijima!</p>
</div>]]></content:encoded>
</item>
<item>
<title><![CDATA[Rijeka-Krk-Split]]></title>
<link>http://chaadtravels.wordpress.com/2009/10/18/rijeka-krk-split/</link>
<pubDate>Sun, 18 Oct 2009 16:59:09 +0000</pubDate>
<dc:creator>chaadtravels</dc:creator>
<guid>http://chaadtravels.wordpress.com/2009/10/18/rijeka-krk-split/</guid>
<description><![CDATA[Oct 16 / 18   Sometimes when youre moving along your route its best to just skip the stuff you didnt]]></description>
<content:encoded><![CDATA[<div class='snap_preview'><p>Oct 16 / 18   Sometimes when youre moving along your route its best to just skip the stuff you didnt research and go straight to the things that you know will be great. This was the case with our entry to Croatia. Facing a rather daunting bus or train ride ahead, we elected to stay in the industrial northern Croatian town or Rijeka. This town can be quoted in multiple travel books as, ¨not on anyones must see list¨. We probably should have taken that hint. We chose to stay in the bustling tourist island of Krk instead of getting a job in the port and being grizzled men. However, with the money we spent getting to Krk and staying in their shit hostel and considering the opportunity cost of missing out on sorting fish in the harbour we most definitely got served. My neck also seized up real good somehow due to a pillow or sleeping style malfunction, rendering me really bummed. Even now I&#8217;m still holding my neck weirdly and am in constant discomfort&#8230; oh the joys of my neck and back of late. To get to Split we chose to take the night train, an awesome decision. After a day of casual beers we ended up filling the 2 hour gap in the middle of our 11 hour train ride with some serious partying with the locals in a city of 10,000. Our Croatian pals Animal and Shikke took us in and gave us a treatment fit for Brian Burke. Not only did they put our bags in a separate storage room, but they fed us drinks and kept track of time to ensure that we would make our train. Such rad guys, party though, wow. We had good talks about Croatian/Slovenian relations and they explained their lives in a nutshell to us. Pretty sad to hear much of it, but really great to have insight into these peoples lives. We somehow made it back onto our train, partied a bit more and passed out. The next thing we heard was SPLLIIITTTTTTTT. A fifty five year old man and a fifty year old woman proceeded to battle for our business, a business that would land us sleeping in their homes. This sucks at any time, but at six am its the worst. They stalked us for about an hour as we drank coffee, just sitting outside the building waiting. We chose neither and are now in a hostel, its great to not be around them whatsoever. Split is great, the promenade has light coloured tile and has a beautiful bay in front of it. I think Im going to enjoy this place, but this day has lost the battle of a mild hangover. Dave is watching Ellen on the couch, so Im gonna go shake him from his trance. Love youss guyssss!! Chaad.</p>
</div>]]></content:encoded>
</item>
<item>
<title><![CDATA[# 262 - CROATIA / 40, Rijeka]]></title>
<link>http://worldonpostcards.wordpress.com/2009/10/17/262-croatia-40-rijeka/</link>
<pubDate>Sat, 17 Oct 2009 19:23:01 +0000</pubDate>
<dc:creator>fiume051</dc:creator>
<guid>http://worldonpostcards.wordpress.com/2009/10/17/262-croatia-40-rijeka/</guid>
<description><![CDATA[RIJEKA Republic of Croatia unused postcard from 1942 overprinted 1945]]></description>
<content:encoded><![CDATA[<div class='snap_preview'><p style="text-align:center;"><strong><img class="size-full wp-image-1374 alignleft" title="Hrvatska" src="http://worldonpostcards.wordpress.com/files/2009/10/hrvatska5.gif" alt="Hrvatska" width="62" height="31" />RIJEKA</strong></p>
<p style="text-align:center;">Republic of Croatia</p>
<p>unused postcard from 1942 overprinted 1945</p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-1373" title="CROATIA-40, Rijeka" src="http://worldonpostcards.wordpress.com/files/2009/10/croatia-40-rijeka.jpg" alt="CROATIA-40, Rijeka" width="700" height="436" /></p>
</div>]]></content:encoded>
</item>
<item>
<title><![CDATA[Naše ribe i neki načini ulova istih]]></title>
<link>http://edinameskovic.wordpress.com/2009/10/15/nase-ribe/</link>
<pubDate>Thu, 15 Oct 2009 14:42:07 +0000</pubDate>
<dc:creator>edinameskovic</dc:creator>
<guid>http://edinameskovic.wordpress.com/2009/10/15/nase-ribe/</guid>
<description><![CDATA[Salmonidi Mladica     Mladica je, uništavanjem njenog prirodnog staništa, te pregradjivanjem rijeka,]]></description>
<content:encoded><![CDATA[<div class='snap_preview'><p><!-- SpringWidgets &#124; Clock (#25) &#124; HTML &#124; Generated on 11/27/2008 --><!--  Your Page ID: 33774 --><br />
<a style="font-family:Geneva, Arial, Helvetica, sans-serif;color:#314321;font-size:10px;text-decoration:none;" href="http://www.academia21.com/English/esl.html" target="_blank"></a></p>
<div id="maincolumn">
<div>
<h2><span style="font-family:arial,helvetica,sans-serif;color:#000000;"><span style="text-decoration:underline;"><strong><strong>Salmonidi</strong></strong></span></span></h2>
<p>Mladica</p>
<p align="left"> </p>
<p><span style="color:#000000;"><img src="http://www.bistrobih.ba/SLIKE-RIBA/mladica-graf2.JPG" border="2" alt="mladica" hspace="10" vspace="10" width="195" height="153" align="left" /></span></p>
<p align="justify"> </p>
<p align="justify"><span style="color:#000000;"><strong>Mladica</strong> je, uništavanjem njenog prirodnog staništa, te pregradjivanjem rijeka, postala jako rijetka vrsta. To je naša najveća salmonidna vrsta, te time i san svakog ribara. Glavna sezona lova na mladicu je zima. Tijelo joj je izduženo i valjkasktog oblika. Ima veliku i snažnu gubicu i zube. Gornja strana tijela joj je zelenkasto-smedja, ili plavkasto-siva, a prema trbuhu prelazi u bijelo-srebrnu boju. Po glavi i leđima ima crne tačke. </span></p>
<p align="justify"><span style="color:#000000;">Peraje su joj žućkasto-sive i bez pjega. Najveći primjerci su hvatani u Drini, oko 30 kg, a rekorderka je mladica od 58 kilograma koju je uhvatio Halil Sofradžija davne 1938. godine. Hrani se drugim vrstama ribe a da li je ribarska ili ne, čula sam da je jedan ribar u svom trofeju našao i miša. Njeno stanište su velike, pretežno bistre rijeke, čisto, kamenito, šljunkovito ili pjeskovito dno, sa jakim strujama, slapovima, virovima i bukovima, sa većom dubinom, i dovoljno druge ribe kojom se hrani.</span></p>
<p><span style="color:#000000;"> </span></p>
<div> </div>
<div><span style="color:#000000;"><strong>Pastrmka</strong><br />
</span></div>
<div style="text-align:center;">
<p><span style="color:#000000;"><img src="http://www.bistrobih.ba/SLIKE-RIBA/potocna-pastrmka.jpg" border="2" alt="pajka" hspace="10" vspace="10" width="195" height="116" align="left" /></span></p>
</div>
<div>
<p><span style="color:#000000;">Potočna pastrmka je slatkovodna, potočna forma morske pastrmke Salmo trutta. U izvjesnom smislu, ova vrsta je tipični predstavnik familije Salmonidae. Jedna je od najpoznatijih i široko rasprostranjenih slatkovodnih riba. Oblikom i građom, a u velikoj mjeri i bojom svoga tijela, izuzetno je prilagođena uvjetima staništa. Odlikuje se relativno velikom glavom i velikim ustima. Vilice i vomer su snabdjeveni oštrim zubima. Boja tijela je u direktnoj zavisnosti od mjesta njenog obitavanja. Zato se susreću tamnije, svjetlije, maslinastosmeđe i slično kolorirane jedinke. Boja leđa je uglavnom maslinastosmeđa, dok su bokovi žućka-stozeleni. Po tijelu se uočavaju tamne i crvene pjege oivičene svijetlim rubovima. Cijelo tijelo je pokriveno sitnim, tankim i okruglastim krljuštima (ljuskama). Mlađe jedinke u prvoj godini života imaju na bokovima tijela desetak tamnih ovalnih mrlja, tzv. &#8220;mladalačko ruho&#8221;, koje nestaje u starijoj dobi. Potočna pastrmka naseljava planinske vodotoke (potoke, rječice, i, mnogo rjeđe, rijeke), koje odlikuje hladna, bistra i čista voda bogata kiseonikom i sa slabo izraženim oscilacijama temperature. Naseljava dijelove potoka &#8211; rijeka pri dnu i velike virove na teško pristupačnim terenima. Spolnu zrelost dostiže u drugoj ili trećoj godini života pri tjelesnoj dužini 25&#8211;30 cm. Ženke odlažu 500 do 3.000 jaja dijametra 4,5-5 mm. Prosječna plodnost je oko 1.500 komada ikre na 1 kg tjelesne mase. Kod potočne pastrmke je u doba mrijesta (novembar, decembar, a rjeđe oktobar ili januar) izražen spolni dimorfizam. Mužjaci su življe obojeni, a trbuh im je nešto uži nego kod ženki. Kod ženki je tada trbuh zaobljen, a oko spolnog otvora se uočavaju zacrvenjene otekline. Kod mužjaka (posebno starijih) donja čeljust je nešto izduženija u vidu kljuna. Ova vrsta se u periodu mrijesta karakterizira tzv. mrijesnim migracijama kada jedinke iz donjih dijelova (nizvodnijih) ili akumulacionih jezera (kad imaju slobodan prolaz) kreću u anadromne migracije do mjesta bliže izvorištima. Mrijeste se na pogodnom pjeskovito-šljunkovitom ili kamenitom dnu sa izraženim strujanjem vode. Ženke odlažu ikru na dubini vode od oko 0,5 m. Nakon završenog mriješćenja ribe migriraju nizvodno (katadromne migracije) na mjesta svog obitavanja. Potočna pastrmka se hrani faunom dna tekućice, u prvom redu ličinkama raznih vrsta insekata i predstavnicima ostalih skupina vodenih beskičmenjaka, manjim ribama pa čak i vlastitom mlađi. Dužina života ove ribe je do 15 godina, kada naraste i do 1 m dužine i 15 kg tjelesne mase, što je u direktnoj povezanosti sa uvjetima ishrane. Na njenim prirodnim obitavalištima (gornji dijelovi tekućica) najčešće se love jedinke od 0,30-1,00 kg. Treba naglasiti izuzetnu potencijalnu mogućnost rasta ove vrste. A g a n o v i ć (1979) ističe da su zabilježeni primjeri da u optimalnim uvjetima za dvije godine života potočna pastrmka može narasti i do 1,5 kg. Autor dalje navodi podatke da su ulovljene vrlo krupne jedinke ove vrste, čak i od 124 cm dužine i 25,5 kg mase (u jezeru Lokvar kod Delnica, 1968. godine) i 23 kg (u Plivi kod Jajca, 1975. godine). Ovakvi primjeri potvrđuju konstataciju da je rast potočne pastrmke udirektnoj vezi sa životnim uvjetima staništa (fizičko-hemijski kvalitet vode, količina hrane i ostali činioci koji su u vezi sa veličinom tekućice). Široko je rasprostranjena u hladnim planinskim tekućicama zapadne Evrope, od Španije do Skandinavije, srednje Evrope i Balkana te u planinskim tekućicama Kavkaza. U Bosni i Hercegovini je srazmjerno česta u planinskim tekućicama oba morska sliva. S obzirom na brojnost, kvalitet mesa i rasprostranjene, potočna pastrmka predstavlja vrlo atraktivnu riblju vrstu za sportski ribolov. U budućnosti bi trebalo posvetiti veliku pažnju održavanju brojnosti i zaštite autohtonih populacija ove plemenite vrste u Bosni i Hercegovini. Kod nas, lov na potočaru je dozvoljen umjetnim mamcem, imitacijama mušica, i drugim varalicama.Jako oprezna i plašljiva riba koja zahtjeva umjeće i strpljenje od ribolovaca koji su namjenili da je ulove. Kad je &#8220;ubodena&#8221;, izuzetno je borbena i rijetko koji početnik će se izboriti i sa osrednjim komadom.Za ribolov mušicama, najbolji periodi su od aprila do polovine jula, i od avgusta do oktobra, ujutro i predveče, dok za oblačnih dana i poslije ljetne kiše može &#8220;uzimati&#8221; tokom čitavog dana.Njeno meso se smatra najkvalitetnijim od svih riba.</span></p>
</div>
<div>
<p><span style="color:#000000;"><strong>Lipljen </strong><br />
</span></p>
</div>
<div style="text-align:center;">
<p><span style="font-family:arial,helvetica,sans-serif;color:#000000;"><img src="http://www.bistrobih.ba/SLIKE-RIBA/lipljen-graf1.JPG" border="2" alt="lipljen" hspace="10" vspace="10" width="195" height="129" align="left" /></span></p>
<p align="justify"> </p>
<p align="justify"><span style="color:#000000;"><strong>Lipljen, lipljan,</strong> ima više varijacija na njegovo ime.Iako više sliči bijeloj ribi nego salmonidima, tipični je salmonid, jer ga ima u najčišćim vodama bogatim kiseonikom.Ima mala usta i veliku, grimiznu leđnu peraju.Na leđima ima male, crne, okrugle pjege, a po bokovima veće.Ledja su mu zelenkasto-siva, bokovi srebrnasto-žuti, a trbuh bijel.Naraste do 40-ak cm., do 1,5 kg. težine.Hrani se mušicama, račićima, larvama i drugim sitnijim vodenim životinjicama.Najbolji uspjeh u lovu na lipljena se postiže sitnim mušicama, sa tankim predvezima, jer je izuzetno plašljiv i oprezan.Zbog sitnih muha koje moramo upotrebljavati, mekane usne i njegove borbenosti, potrebno je pravo umjeće dovući veći komad na suho.Veći komadi hoće uzeti i leptira.Lipljen postaje zreo u trećoj godini a mrijesti se od marta do maja, kada kreće uzvodno tražeći mirnija i plića mjesta u potocima, gdje ženka položi, u zavisnosti od starosti i uslova, do 12000 komada ikre.Zagadjivanjem gornjih tokova rijeka, lipljen postaje sve ugroženiji, tako, u rijeci Bosni ga ima u prvih pet km. njenog toka, i nakon toga, njegovo neprisustvo nam stavlja do znanja o količini onečišćenja koje se rijeci dogodi na tako kratkoj relaciji.Sve u svemu, jedna jako lijepa, jako borbena i jako ukusna riba.</span></p>
<p align="left"> </p>
<p align="left"><span style="color:#000000;"><strong>Kalifornijska pastrva &#8211; Dužičasta pastrva</strong></span></p>
<p> </p>
</div>
<div style="text-align:center;">
<p> </p>
</div>
<div>
<div style="text-align:center;">
<p><span style="color:#000000;"><img src="http://www.bistrobih.ba/SLIKE-RIBA/kalifornijska-pastrmka.jpg" border="2" alt="kalifa" hspace="10" vspace="2" width="195" height="90" align="left" /></span></p>
</div>
<p align="justify"><span style="color:#000000;">Po obliku i građi tijela ova riba je vrlo slična potočnoj pastrmki. Odlikuje se relativno velikom glavom sa jakim vilicama bogatim oštrim zubima. Po glavi, leđima, leđnom i repnom peraju su razasute mnogobrojne crne pjege, dok se duž bokova (od glave do repnog peraja) sa obje strane pruža po jedan niz (široki pojas) vrlo karakterističnih crveno-narandžastih pruga duginih boja, koje su kod mužjaka jako izražene, posebno u doba mrijesta (otuda i naziv dužičasta pastrmka). Boja tijela je inače promjenljiva: leđni dio je modrosiv, bokovi su svijetli, dok je trbušni dio srebrenast. Cijelo tijelo je pokriveno okruglastim, sitnim i tankim krljuštima. Naseljava hladne tekućice sa karakteristikama vode koje odgovaraju i ostalim salmonidnim ribama. Međutim, ova vrsta je pokazala da u uvjetima vještačkog uzgoja relativno dobro podnosi izmijenjene uvjete života. Odlikuje se migracijama iz slatkih voda ka moru gdje provodi tzv. &#8220;morski period&#8221;, odakle ponovo migrira u slatke vode na mriješćenje. Karakterizira se, dakle, katadromnim i anadromnim migracijama. Ako im se na putu nađu barijere (brane itd.), jedinke migriraju u potoke (manje pritoke) i tamo se mrijeste. U poređenju sa potočnom pastrmkom karakterizira je znatno brži tempo rasta. Mrijesni period ove vrste u autohtonim uvjetima (Sjeverna Amerika) je od početka februara do juna. Mrijesti se na pjeskovitoj ili šljunkovitoj podlozi. Plodnost ženki je 1.500 do 2.000 komada jaja na 1 kg tjelesne mase. Ikra je promjera 3,5-6,5 mm. Spolnu zrelost postiže sa navršene dvije ili tri godine života. Može narasti do 1 m i dostići masu od 20 kg. Hrani se faunom dna, larvama vodenih insekata, raznim vodenim beskičmenjacima, insektima koji padaju na površinu vode pa i manjom ribom. Očigledno je da je ova vrsta, u pogledu prostora i ishrane, izraziti kompetitor autohtonoj fauni riba naših voda. Autohtono je rasprostranjena u vodotocima zapadnog dijela Sjeverne Amerike (naročito u vodama okoline San Franciska), odakle je prenesena u razne dijelove svijeta. U vode Evrope je introducirana osamdesetih godina 19. stoljeća, a u Bosnu i Hercegovinu 1902-1904. godine, kada je dobavljena ikra ove vrste direktno iz Kalifornije i nasađena u gojilište pastrva na Vrelu Bosne (M r š i ć, 1935). Ista mlađ je 1904. godine nasađena u Boračko jezero, a time i u sliv Neretve. Njena velika adaptivna moć, dobro podnošenje oscilacija osnovnih ekoloških faktora (koncentracije kiseonika, temperature vode, fizičkih zapreka itd.) učinili su ovu vrstu jako atraktivnom i rentabilnom u proizvodnji ribljeg mesa u mnogim zemljama. Lovi se na vještačke mamce i &#8220;na štapu&#8221; je žestok borac.</span></p>
<h2><span style="font-family:arial,helvetica,sans-serif;color:#000000;"><span style="text-decoration:underline;"><strong><strong>Ciprinidi</strong></strong></span></span></h2>
<p align="left"><span style="color:#000000;"><strong>Plotica (Rutilus pigus virgo)</strong></span></p>
<p><span style="color:#000000;"><strong>Crvenpera bjelica &#8211; Platnica</strong><br />
</span></p>
<div style="text-align:center;">
<p><span style="color:#000000;"><img src="http://www.bistrobih.ba/SLIKE-RIBA/plotica.jpg" border="2" alt="plotica" hspace="10" vspace="10" width="195" height="119" align="left" /></span></p>
</div>
<p align="justify"> </p>
<p align="justify"><span style="color:#000000;">Plotica je rasprostranjena po cijeloj Evropi. Kod nas se može naći u svim rijekama dunavskog sliva, dok je u jadranskom slivu rjeđa. Voli brzo tekuće, čiste vode bogate zelenim biljem, gdje živi u većim jatima. Jata su nerijetko pomješana sa jatima škobalja. Često se zadržava pri površini vode, mada se uglavnom lovi na dnu, jer se tu i hrani. Izuzetak su kamene obale sa kojih pase alge. Hrani se biljnom hranom, kukcima, ličinkama i crvićima. Po izgledu plotice, odmah ćemo shvatiti da pripada familiji šarana. Tijelo joj je izduženo, glava mala sa sitnijim očima. Peraja su joj crvenkasta, po leđima je plavozelena do tamnomaslinasta, a bokovi su joj srebrnkasti, a stomak bijel.  Prosječni lovni primjerci su dugi 30 cm i teški 350 g, a kapitalnim ulovom se smatra onaj od 2 kg. Može doživjeti i 15 godina. </span><span style="color:#000000;"><span style="font-family:arial,helvetica,sans-serif;"><br />
</span></span></p>
<p><span style="color:#000000;"> </span></p>
<p><span style="color:#000000;">LOV PLOTICE</span></p>
<p align="justify"><span style="color:#000000;">Plotica se može loviti gotovo svuda, kako u brzim, tako i u sporim vodama. Najbolje je loviti je sa proljeća u aprilu i s jeseni u novembru. Iako nema lovostaja za ploticu, treba imati na umu da se plotica mrijesti u aprilu i da svaka tada ulovljena plotica znaći hiljade izgubljenih mladunaca. Na brzim vodama ploticu treba tražiti u dubljim dijelovima voda, ali samo tamo gdje ima algi kladofora kojima se plotice rado hrane. Ove alge rastu na kamenitoj podlozi, pa je jasno da virovi u kojima živi plotica moraju biti kamenog dna i strana, a ne pješčani niti glineni usjeci. Tačnu lokaciju ribe možete naći po mjestu gdje se ona baca, međutim te pozicije ne moraju biti idealne za ribolov i taj problem rješavate primamom. Po riječima g. Ranka Travara &#8220;Ukoliko se plotice izbacuju na dijelu vira gdje nisu dobri uslovi za lov na ploticu (preduboko, kontra &#8211; voda, neravno dno&#8230;), nastojte rastresitom hranom da je izvučete na prvu najbližu lokaciju sa ujednačenim uslovima za lov. Ako vam to pođe za rukom, druga primama mora biti čvrsta i njena funkcija da veže jato za neku mikrolokaciju, koja nam najbolje odgovara za plovkarenje.&#8221;* Takođe g.Travar preporučuje upotrebu mješavine hljeba sa crvenom zimskom primamom za ovu svrhu ukoliko lovimo u novembru. Ovakva primama treba da vrlo brzo tone i da se brzo raspada na dnu. U sastav primama treba da bude po jedan dio mljevenog sirovog zrna konoplje, brašna od soje, brašna od kukuruza, kuhanog tijesta(crvenog) i sira na dva dijela hljeba. Hljeb i konoplja služe kao ljepkovi, a kukuruzno brašno i tijesto kao aktivator primame kada dospe na dno. Kao specijalan aktivator koriste se mesni crvići. Oni se dodaju u sredinu kugle primame. Ovako pripremljena kugla lijepo pada na dno i tu se ubrzano raspada pod dejstvom crvića iznutra. Ipak, sa crvima ne treba pretjerivati, jer previše crva znači primamu koja se raspada u srednjem sloju. Sa druge strane plotice se vrlo brzo zasite od crva i odlaze. Bacanje primame treba da je u pravcu ribolovca, a ne uzvodno. Plotice po pravilu ne pecate u prejakoj struji koja bi uspjela da odnese primamu nizvodno. To je razlog što je i bacate, tamo gdje želite da padne. Sa druge strane, lov plovkom podrazumeva lagano klizanje plovka ka hranjenom mjestu, prelaz preko njega i napuštanje mjesta, nakon čega slijedi ponovni zabačaj. Ukoliko hranite uzvodno, prvog dijela tehnike neće ni biti. Pravilan ritam hranjenja u ribolovu na ploticu je 2 do 3 kugle hrane odjednom u pravilnim intervalima od 40 do 50 min. Crvena primama ide uz bijele hljebne mamce. Posebno je interesantan ovakav lov ujutro i uveče, kada je plotica i inače u plićim, obali bližim dijelovima vode. Kako dan prilazi podnevu, ribe odlaze u dublje dijelove toka i mora se dalje zabacivati. Ovo obično isključuje hljeb kao mamac, a zamjenjuje se algama (ako ih u vodi ima u tom trenutku). Ukoliko ploticu pecate do 7 metara od obale, bolje je koristiti bolognese štapove iste dužine, jer se njima lako manevriše. Sa druge strane, kada ploticu pecate daleko od obale, ovi štapovi nisu pogodni za daleka zabacivanja pa je bolje koristiti malo mekšu varijantu telemec štapova dužine 4,5 m. Najbolji plovci su bez sumnje oni oblika okrenute kruške, bolje ako su malo produženi sa skoro spljoštenom glavom: dugačak profil odlično slijedi struju, a spljoštena glava ne izlazi iz vode za vrijeme vođenja plovka. Udica mora biti sitna, veličine 18 do 24, i prilagođena mamcu na koji pecate. Kačenje mamca je najbitnije. U slučaju mesnog crvića udicom probijate kožu glave crvića, jer on na taj način ostaje najduže živ. Ukoliko pecate na alge, koristite do 10 cm duge, dobro razlistale trake uz maksimalno dobro maskiranje udice. Na špulnu stavite najlon 0,14 mm, dok na dva predveza staviteo najlon promjera 0,12 ili 0,10 mm. Dvije vrtilice spajaju ta dva predeza sa osnovnim najlonom. Od prve veće vrtilice do druge podvez je 0,12 mm, dužine 1,20 m, a od druge do udice je podvez 0,10 mm dužine oko 50 cm. Kraj najlona sa mnogo olova kočio bi sistem kao malo sidro i učinio bi ribolov nemogućim. Pozicija olovca mora biti smještena između dvije vrtilice, 50 cm udaljena od one manje. Tehnika ribolova se svodi na to da plovak bacate uzvodno. Linija vođenja mamca mora biti direktno preko primame, kako bi ga riba vidjela i uzela. Obratite pažnju da ne štopujete prečesto. Pustite da voda nosi mamac 2 do 3 metra, pa onda štopujte, pa sve to ponavljajte dokle možete. Svako štopovanje će privlačiti mamac ka obali i skretati ga sa željene putanje. U novije vrijeme, zbog poboljšanja kvaliteta vode u nizijskim rijekama, došlo je do spuštanja plotice i u nizijske rijeke. U ovim vodama plotica je mnogo lukavija i opreznija nego u planinskim dijelovima. Ovdje plotica prirodno ne uzima hranu koja pliva već je isključivo traži po dnu. To je razlog što i mamac mora biti priljepljen za dno. Tehnika ribolova u ovim, sporotekućim vodama je ista, ali je oprema kojom se to postiže različita. Prije svega treba zabaciti daleko, u maticu rijeke, gdje je plotica. To je najbolje uraditi telemec štapovima od 4,5 m. Koriste se najloni debljine 0,16 mm. Postavlja se jedna udica na dnu i duži predvez. Vrlo blizu udice postavite jedno malo ili nekoliko minijaturnih olova kako bi prikovalo najlon za dno, a mamac ostavili da slobodno skakuće. Predvez, dugačak 50 cm, treba vezati za glavnu strunu vrtilicom. Iznad vrtilice postavlja se olovo od 5 g da optereti plovak.</span></p>
<p><span style="color:#000000;"><strong>Mrena (Barbus Barbus)</strong></span></p>
<div style="text-align:center;">
<p><span style="color:#000000;"><img src="http://www.bistrobih.ba/SLIKE-RIBA/mrena-graf.jpg" border="2" alt="mren" hspace="10" vspace="10" width="195" height="122" align="left" /></span></p>
</div>
<p align="justify"> </p>
<p align="justify"><span style="color:#000000;">Mrena naseljava sve vode centralne i zapadne Evrope. Najradije se nalazi u glavnom toku rijeke, tamo gdje je dno od kamena. Tipično naseljava više i srednje tokove rijeka. Aktivna je pretežno noću, ali se hrani i danju nakon oluja, kada kupi male životinje koje su upale u vodu. Mrena se kreće u jatima koja sačinjavaju ribe različitih veličina. Hrane se tako što pretražuju dno i okreću kamenje sa dna, kako bi ispod njih pronašle životinjice. Kada voda počne da se hladi, mrene, kao i šaran, prelaze u fazu mirovanja i povlače se ka najdubljim dijelovima toka. Mrena je riba karakterističnog i lako prepoznatljivog izgleda. Leđa su joj tamnozelena ili braon boje, bokovi tamnozlatni sa nijansom bakarne boje, dok joj je stomak sa dosta žute nijanse.Tijelo mrene je izrazito vretenasto, prekriveno sitnim krljuštima. Glava mrene je karakteristična i po položaju usana odmah ćete shvatiti da se ova riba hrani sa dna. Usta su sa donje strane glave, gotovo ravna sa podlogom. Na usnama mrena ima dva para brčića. Oči su joj sitne. Mrena može porasti i do 8 kg, ali je najčešća lovna težina od 500 g do 1 kg. Mrijesti se od maja do jula. Ženke polažu do 10.000 jajašaca u bistru i hladnu vodu bogatu kiseonikom. Ono što je karakteristično za mrenu je da u tom periodu migrira u salmonidne vode i da se u njima hrani insektima koje pronalazi na dnu ispod kamenja. Treba obratiti pažnju da je ikra mrene otrovna za vrijeme mrijesta i taj se otrov ne može uništiti kuhanjem ili prženjem. Meso mrene je u toku cijele godine ispravno za jelo. Mrena se hrani larvama komaraca, efemerama, trihopterama, biljem i zooplanktonom, mada neće odbiti ni druge vrste životinja koje može </span><span style="color:#000000;"><span style="font-family:arial,helvetica,sans-serif;">naći prevrćući kamenja na dnu.</span></span></p>
<h2><span style="color:#000000;"><strong>Škobalj (Chondrostoma Nasus)</strong></span></h2>
<p><span style="color:#000000;"><strong>Škobalja &#8211; Podust &#8211; Tintaš &#8211; Jatnik &#8211; Šljivar &#8211; Rijac &#8211; Štupser &#8211; Skobalj</strong></span></p>
<div style="text-align:center;">
<p><span style="color:#000000;"><img src="http://www.bistrobih.ba/SLIKE-RIBA/skobalj.jpg" border="2" alt="PODUST" hspace="10" vspace="10" width="195" height="127" align="left" /></span></p>
</div>
<p align="justify"><span style="color:#000000;">Škobalj je riba koja se kreće u velikim jatima i hrani se algama i muljem koje skida sa krupnog šljunka. Rasprostranjen je po cijeloj Istočnoj Evropi. Naseljava brze vode u kojima živi sa mrenom, klenom i ploticom. Leđa su mu tamnozelena, bokovi i trbuh srebrnasti, peraja crvenkasta. Tijelo je izduženo. Glava mu je sa karakterističnim usnama, prilagođenim za struganje hrane sa kamenja. Usta su postavljena nadole ispod većeg nosa. Kada je voda bistra treba ga tražiti u glavnom toku, a kada se zamuti prilazi obali i tu traži hranu. Mrijesti se od marta do maja i ženka izbaci u proseku 75,000 jajašaca. Jedinke su spremne za parenje nakon tri godine.<br />
Škobalj je jedna od glavnih hrana mladice. Iako je rado pecana riba, jer se na udici bori sve do meredova, meso mu nije na cijeni. Nakon šest godina, što je pristojna starost za škobalje, naraste do 50 cm, a težina mu može biti i do 1,5 kg.</span></p>
<p align="center"><span style="color:#000000;"> </span></p>
<p> </p>
<p><span style="color:#000000;">LOV ŠKOBALJA</span></p>
<p align="justify"><span style="color:#000000;">Prije početka pecanja, treba odrediti mjesto gdje ima škobalja i odatle ih privući na željeno mjesto ili ih tu zadržati primamom. Škobalje treba tražiti u dubokim mirnim virovima pored brzaka. Za primamljivanje jata skobalja koristi se alatka &#8220;mamac&#8221; koja služi za primamljivanje primamama baziranim na hljebu. To je naprava sačinjena od izlivenog olovnog tega od oko 3 kg na koga je montirana pletena mrežica sa otvorima 2&#215;2 cm veličine kese za 2 kg. Iz tega je napravljen i rukohvat koji služi za zabacivanje. Kroz rukohvat se provlači deblji najlon (1 mm) na čijem je kraju plovak od stiropora (prečnika 10 cm) ili plastična flaša koja služi za obilježavanje tačnog mjesta na kome se nalazi primama. Drugi kraj najlona vezuje se na obali malo uzvodno od mamca da bi držao marker na mjestu kako ne bi smetao pri ribolovu. U kruh za primamu treba staviti i crvenu ili narandžastu boju, jer se pokazalo da pecanje bijelim mamcima na crvenoj primami daje najbolje rezultate. U primamu možete dodati i kastere, mesne crvice (žuto, narandžasto ili crveno obojene), komadiće glista, crve brašnare (Tenebrio molitor), pa čak i komadiće kuvanog krompira. Kao primama može se koristiti i mješavina u kojoj se nalaze sljedeći sastojci: mrvice bijelog ili crnog hljeba kao osnova, mljevena golica, mljeveno prijesno sjeme konoplje i mak. Ribarenje je aktivno i štap se uvijek drži u ruci, jer kontra mora biti brža i automatska. Sa lovom se počinje odmah nakon primamljivanja, jer skobalj brzo dolazi na hranjeno mjesto. Udica se namamci sa ružom od hljeba koja se na jednom kraju malo zgnječi i tu se zabode udica. Pored hljebne ruže koriste se i hljebna kuglica, mesni crvići, crvi brašnari, tanka crvena glista, kuhani krompir, kulja i komadić zgrušane krvi. Lovi se tako što se udica zabaci nekoliko metara ispred mamca i kad plovak nailazi u blizinu bove lagano ga navedemo pred samu mrežicu. Ovde je vrlo bitno da nam namamčena udica klizi po dnu, jer se škobalj hrani sa samog dna. Za ovakav ribolov se koriste nešto duži štapovi, od 3,5 do 4 m kratke akcije, ako se lovi sa mašinicom ili 4 do 5 m ako se lovi štapovima bez vođica. Bitno je da su štapovi što lakši, jer je neophodno stalno zabacivanje. Za ovu namjenu pokazali su se dobri karbonski štapovi. Što se plovaka tiče, u praksi su se najbolje pokazali vretenasti plastični ili balza plovci dužine 10 cm i prečnika 15 mm sa plastičnim ili fiberglas antenama i plovci pera, koji nose do 20 g olova. Udice bijele, kovane, veličine 10 do 18. Najlon 0,16 mm sa nosećim podvezom od 0,12 mm zbog velikog kvašenja prilikom čestog zabacivanja. Sa obzirom da se škobalj hrani zelenim algama koje rastu na kamenju ispod vode, lako je pronaći mjesta gdje se kreće, prostim pregledom površine kamenih gromada. Ako na njima ima pravilnih tamnih tragova, skobalj je u blizini. Međutim mnogi tvrde da kada ima dosta algi, kada je voda bista, škobalj ima dosta hrane i vrlo ćete ga teško privoleti da jede vaše mamce. Tada možete probati da pecate na alge kao i ploticu, ali obratite pažnju. Škobalj ne može da čupa alge sa kamenja, već ih struže nosom ili hvata polumrtve, prezrele komade koje nosi struja. Ovi komadi nisu zeleni već mrki, pa njihovo ponašanje i boju treba i vi da oponašate vašom prezentacijom.</span></p>
<p><span style="color:#000000;"><strong>Klijen (Leuciscus Cephalus) i Bijeli klijen (Leuciscus Cephalus Albus)</strong></span></p>
<p><span style="color:#000000;"><strong>Klen, Kljen</strong><br />
</span></p>
<p align="center"><span style="color:#000000;"><img src="http://www.bistrobih.ba/SLIKE-RIBA/klen.jpg" border="2" alt="KLEN" hspace="10" vspace="10" width="195" height="114" align="left" /></span></p>
<p align="justify"> </p>
<p align="justify"><span style="color:#000000;">Osim sjeverne Skandinavije i ostrva u Mediteranskom moru, klijen naseljava cijelu Evropu. Živi kako u slatkoj tako i u brakičnoj vodi, ali i u Baltičkom moru. Uprkos klijenovoj velikoj sposobnosti prilagođavanja, on ipak najradije naseljava tekuće vode sa tvrdom podlogom. U nizijskim rijekama, najčešće se zadržava ispod brana i zapreka u vodi gdje se hrani. U pastrmskim vodama smatra se nepoželjnim jer proždire plemenitu mlađ i ikru. Klijen se hrani i životinjskom i biljnom hranom. Veliki primjerci se hrane drugim ribama i žabama, čak proždiru i plodove koji padaju sa priobalnog drveća. Uprkos svojoj velikoj proždrljivosti, klijenovi rastu prilično sporo. Sezona parenja im je sa proljeća. U tom periodu mužjaci, pa čak i neke ženke dobijaju tačkice po tijelu, a analno i ventralno peraje postaje im crveno. Ženka polaže između 50.000 i 200.000 jaja. Nakon izvaljivanja, mlađ jede zooplanktone. Mlade ribe se drže u jatima, dok odrasli primjerci žive zasebno. Kreću se tik ispod površine vode, odakle mogu da reaguju na svaku opasnost. Klijenovi su izuzetno stidljive ribe, što posebno važi za starije primjerke.</span></p>
<p align="justify"><span style="color:#000000;"> </span></p>
<p align="justify"><span style="color:#000000;">Bijeli klen</span></p>
<p align="justify"><span style="color:#000000;">U slivu rijeke Neretve jednu od autohtonih vrsta riba predstavlja i bijeli klijen. Karakterizira se razmjerno velikom glavom i širokim ustima. Tijelo je izduženo, valjkasto, pokriveno krupnim krljuštima, a boja leđa je tamnosmeđa. Živi u donjim tokovima rijeka i u jezerima, a relativno dobro se adaptira izmije­njenim ekološkim uvjetima u vještačkim jezerima, što potvrđuje i uvećana brojnost njegovih populacija u ovim ekosistemima. Uglavnom se grupiše u manjim jatima. Period mrijesta ove vrste je od aprila do juna. Mrijesti se na kamenitim lokacijama, što znači da je, u tom pogledu, litofilna riba. Mriješćenje obavlja porciono, što je propraćeno asinhronim sazrijevanjem gonada. Ikra je ljepljiva. Plodnost je relativno velika, zrela ženka polaže 100.000-200.000 jaja na 1 kg tjelesne mase. Spolnu zrelost postiže sa navršenih četiri do pet godina, odnosno pri dužini tijela od 20 cm. Bijeli klijen se hrani pretežno hranom životinjskog porijekla u kojoj dominiraju predstavnici faune dna. Međutim, mlađ ove ribe u ishrani koristi i biljnu hranu. Areal rasprostranjenja bijelog klijena obuhvata i vode Grčke, Albanije i Italije, a na Balkanu naseljava vode Jadranskog sliva: neke rijeke u Dalmaciji, sliv Neretve, Skadarsko, Ohridsko i Prespansko jezero.</span></p>
<p><span style="color:#000000;">LOV KLENA</span></p>
<p align="justify"><span style="color:#000000;">U proljeće se klijenovi kreću tik ispod površine vode, odakle mogu da reaguju na svaku opasnost. Klijenovi su izuzetno stidljive i oprezne ribe, što posebno važi za starije jedinke. Nije rijetka pojava da oko jata patrolira jedan krupniji primjerak, osmatrajući okolinu. Uplašite li predvodnika, otjeraćete cijelu grupu. Dakle, prilaz vodi je od presudnog značaja za uspješan lov. Budite pažljivi. Najmanja sjenka na vodi, jače trupkanje po obali ili nespretno bačena varalica i jato će nestati u sekundi. Klen je svaštojed i može se pecati na skoro svaki mamac. Možete probati sa sirom, komadom nagnječenog voća, posebno kupinama i dudom, mesnim crvićima, suvom krvi, glistama, skakavcima ili puževima. Tu su i hljebne ruže, durbaci, kocke mesnog nareska i kukuruz šećerac, prirodne i vještačke mušice i živi insekti. Naravno, nećete koristiti sve ove mamce svaki put kad odete u ribolov. Kada je rijeka bistra, hljebna ruža i kukuruz šećerac su se pokazali najboljim. Kada je voda mutna, bolje je koristiti što aromatičnije mamce (crvi, sir ili mesni narezak). Ljeti možete probati i puža. Ukoliko dođe do trzaja, biće to još dok mamac tone. Tu je i korica hljeba slobodno vezana na udicu bez olova za ljetnje, a sa olovom za zimske uslove pecanja. Olovo postavite 5 do 15 cm iznad udice ka štapu. Dobra je ideja da nekoliko najsitnijih olovaca (sačmu) stavite na poseban najlon dužine 10 cm i navežete kao bočni predvez 20cm od udice ka štapu. Najbolji trenutak za klijena je onaj određen promjenom nivoa vode. Često zamućenje vode donosi krupne klijenove na jako aromatičnim mamcima. Doba dana i nije toliko presudno, jer su klijenovi aktivni uvijek. Ipak sumrak daje najbolje rezultate kad se love krupni komadi. Od tehnika možete koristiti lov na &#8220;pec&#8221;, dubinsku metodu bez i sa hranilicom, varaličarenje i mušičarenje.</span></p>
<p align="justify"><span style="color:#000000;">lov na pec</span></p>
<p align="justify"><span style="color:#000000;">Naročito je zanimljiv lov na &#8220;pec&#8221;, koji je specifičan za manje rijeke i jezera. Pribor koji se koristi može biti sasvim skroman. Dovoljno je imati vitak, lak i brz štap srednje dužine (3-4m), laganu mašinicu sa namotanim najlonom prečnika 0,10-0,20mm (nosivost do 1 kg je u većini slučajeva dovoljna), sasvim mali plovak( 4AAA wagler) i udicu, najbolje veličine oko broja 12, mada u nekim danima, kada su klijenovi izuzetno oprezni, treba ići i na sitnije udice (br. 18 do 20). Da bi plovak brzo ispravio postavite 2-3 olova-sačme odmah pored plovka. Tako ćete dobiti i da mamac što sporije tone. Najuspješniji mamac je skakavac (crni popac), ali se mogu koristiti i drugi krupniji insekti i leptirovi. Pri zabacivanju grublji udar udice sa mamcem i plovka o površinu vode u većini slučajeva skreće pažnju klijena i izaziva ga da zagrize čak i kada nije gladan. Ipak, udar ne smije biti neprirodno jak, jer će otjerati jato. Ako nema udara ribe poslije nekoliko sekundi od zabacivanja, cijeli se postupak ponavlja. Duže čekanje nema smisla, jer klijen uzima mamac u prvih 30 cm od površine. Iako kod zabacivanja ne mora mnogo da se pazi na narušavanje tišine, mjestu za ribolov treba prići što tiše, bez naglih pokreta, naročito ako su klijenovi na površini vode. Kada se zauzme dobra pozicija za zabacivanje, zakratko se sačeka i kada se uvjerite da su klijenovi ostali tu, počinje se lov. Uočavanje jata je velika prednost. Imajte na umu da često nije moguće sagledati ribu u vodi. Kada ribu vidite treba težiti da mamac padne 20-40cm ispred uočenog klijena. Ako na njega krene sitan primjerak ne treba mu dozvoliti da ga on zgrabi, već ga povlačenjem najlona spriječiti u tome.U jurnjavi i otimanju za plijen koje tada nastane udicu obično proguta najkrupniji klijen iz grupe. Kada klijen uzme mamac, prije kontriranja vrh štapa treba spustiti što bliže površini vode. Potezanje treba da bude kratko i dovoljno energično da bi se udica sigurno zabola. Zakačenom klijenu ne treba dozvoliti da se izbacuje iz vode, jer se tada, u većini slučajeva, on uspješno oslobađa udice prije nego što ga izvučemo na obalu. Klijenovi koji se love na ovaj način su teški 100-300 grama. Kapitalci teški i više od 2 kg su daleko rjeđi i oprezniji, ali se i oni ponekad daju prevariti. Čest razlog gubljenja ulova je prekasna kontra. Naime, klijen uzima mamac obično dok još tone. Premeće ga u ustima i ako osjeti otpor odmah ga ispušta. Ovdje mora uslijediti brza kontra. Najveći problem je što u toku tonjenja mamaca, dok struna nije još zategnuta, blagi trzaj kljena nećete ni osjetiti na štapu pa je potrebno dobro paziti na svako i najmanje zatezanje najlona.</span></p>
<p align="justify"><span style="color:#000000;">dubinska metoda</span></p>
<p align="justify"><span style="color:#000000;">Na kanalima i drugim uskim vodama trudite se da dosegnete suprotnu stranu obale dugim štapom sa kratkim najlonom. Međutim, na širim vodama i jezerima, dubinski metod nalazi svoju primjenu. Najlon treba da bude nosivosti 1,3 do 2,3 kg. Udica veličine od 8 do 4. Na oko 20 cm od udice ka štapu dodajte još jedno olovo kako bi primorali mamac da leži na dnu. Osnovni princip je da treba da stavite minimalno olova. Dubinski metod lova se primjenjuje za vrijeme većih voda, naročito u proljeće i u kasnu jesen. Kada je voda bistra, možete prihraniti željeno mjesto loosefeed tehnikom mesnim crvićima, konopljinim sjemenom ili kukuruzom šećercem i čekati da se klijenovi pojave pa pecati jednim štapom. Primamljivanje groudbait tehnikom ne daje adekvatne rezultate kod pecanja klijena. Ova napomena vezana za primamljivanje važi i pri pecanju plovkom. Kod mutnih voda, kao i u zimskim uslovima ta varijanta ribolova rijetko uspjeva. Bolje je onda zabaciti više dubinki i čekati ili koristiti metod pecanja sa dva štapa. Jedan zabacite na 4 do 5 m od obale, sa minimalnom količinom olova potrebnom da se mamac nađe na dnu. Koristite pola sardine, durbaka ili krupniju glistu. Na drugom štapu ponudite komadić mesnog nareska ili sira na dlaci i zabacite dalje u glavni tok. Koristite fiksno olovo težine 50 g.</span></p>
<p align="justify"><span style="color:#000000;">varaličarenje</span></p>
<p align="justify"><span style="color:#000000;">Nikako ne treba zaboraviti lov klijena varalicom. Ovaj metod se najčešće primjenjuje u popodnevnim satima, kad klijen iz dubine osmatra površinu vode i kada će vašu varalicu brzo spaziti. Vodite varalicu na dubini oko 30 cm. Od varalica treba koristiti voblere od 3 do 5 cm , kao što su Rapale(Countdown i Mini Fat Rap u boji i S, SD, MN, RT, GRT, P, G i u mutnoj vodi GFR, RH, FT i SGT(SLN))*, Ružno pače( BIS, BT, BGI, BS, DOR, BASS)* ili ručno pravljene voblere domaćih autora od 5 cm boje crno-bijele i zlatno-crne. Takođe mogu se koristiti i leptiri veličine 0 do 3 i male kašike, male glavinjare imitacije žaba i riba, tvisteri i šedici veličine 2,5 do 4. Preporuke UK ribolovaca su: River Runt, Wee Frog, Big S, Ondex i Meps Aglia. Zabacujte varalicu nizvodno i poprečno na tok rijeke. Obratite pažnju da se klijenovi nalaze obično pri obali, u sjenci ispod krošnji drveća koje natkrivljuju površinu vode (ako su ta drveća još dud, glog ili trešnja eto objašnjenja zašto se i na ove biljne mamce može uloviti klijen), uz obalu obraslu kupinama ili među potopljenim panjevima i granama. Na ovim mjestima klijen sačekuje svoj plijen bilo da su to ribice, insekti koji slijeću na vodu ili upadaju slučajno u nju ili plodovi koji padaju sa krošnji. Dakle na tom mjestu treba pecati i bacati varalicu. Varalicu po pravilu klijen uzima naglo, odlučno i kratko, obično čim dotakne vodu ili par sekundi nakon toga. Pravovremena kontra je najbitnija.</span></p>
<p align="justify"><span style="color:#000000;">Moguća su tri scenarija koji vam se mogu dogoditi pri vođenju varalice:</span></p>
<p align="justify"><span style="color:#000000;">• Bacate varalicu, ona pada, osjećate (a vrlo često čak ni ne osjetite na štapu, već samo vidite da je najlon počeo malo brže da se zateže) blagi trzaj i nastavljate da namotavate. Varalicu dovodite do vode i ponovo zabacujete. Desilo se da je klijen uzeo varalicu još dok tone i dok najlon još nije bio zategnut, te stoga niste ni osjetili trzaj. Klijen je uzeo varalicu, malo je ponio, osjetio otpor, prepoznao da &#8220;to&#8221; nije za jelo i ispljunuo je. Da bi riješili ovaj problem važi ista napomena kao i kod pecanja plovkom. Posmatrajte najlon još dok tone i na svaki sumljivi pokret najlona najbolje je da kontrirate. </span></p>
<p align="justify"><span style="color:#000000;">• Bacate varalicu, vodite je kroz vodu, osjećate blag trzaj, kontrirate i ništa. Opet vam je na varalici bio klijen, koji ju je okusio i osjetio da nije za jelo i ispljunuo. Jedino rešenje je da prilikom namotavanja najlon držite uvijek nategnutim, posmatrate vrh štapa i kontrirate odmah pri najmanjem trzaju.</span></p>
<p align="justify"><span style="color:#000000;">• Treći scenarijo je dosta čest. U toku vučenja osjetite otežanje i pomišljate da je u pitanju trava ili komadić kese. Dovodite varalicu do kraja i primjećujete da je u pitanju klijen. U većini slučajeva ovakav klijen će se pri izvlačenju otkačiti, jer nije dobro zagrizao mamac. I ovdje je jedino rješenje kontra i pri najmanjoj promjeni opterećenja.<br />
Pored vođenja varalice može se na bržim vodama koristiti i tehnika &#8220;lerovanja&#8221; &#8211; zabacivanja nizvodno i zadržavanja varalice na jednom mjestu, koja vibrira pod dejstvom toka vode. Povlačenjem vrha štapa gore dolje mijenjate dubinu , a lijevo desno mjesto varalice.</span></p>
<p align="justify"><span style="color:#000000;">mušičarenje</span></p>
<p align="justify"><span style="color:#000000;">Ponekad se za vrijeme sunčanog i toplog dana klijen okuplja na samoj površini vode i tada ga je moguće loviti strimerma i mušicama potezaljkama koje se mogu kombinovati sa voblerima ili leptirovima. Od mušica su se najbolje pokazale imitacije bumbara, kočijaša, zulua i vještice. Umjesto mušice istim principom se može loviti i na malog skakavca (i zelenog i braon) i popca. Kao zamjena za pravi mušičarski pribor može se koristiti i vaser kugla (20 mm sa malom količinom vode u njoj), tanak najlon bez olova i vještačka mušica (zlatna, crni palmer i aleksandra) ili svježe uhvaćeni skakavac ili popac. Na najlon treba rasporediti nekoliko mušica (3-4). Mušice, kao i varalice treba voditi u prvih 30 cm vode. Ne treba ih voditi prebrzo da ne bi poskakivale po površini.</span></p>
</div>
</div>
</div>
</div>]]></content:encoded>
</item>
<item>
<title><![CDATA[# 254 - CROATIA / 37, Rijeka]]></title>
<link>http://worldonpostcards.wordpress.com/2009/10/07/253-croatia-37-rijeka/</link>
<pubDate>Wed, 07 Oct 2009 17:16:44 +0000</pubDate>
<dc:creator>fiume051</dc:creator>
<guid>http://worldonpostcards.wordpress.com/2009/10/07/253-croatia-37-rijeka/</guid>
<description><![CDATA[RIJEKA Republic of Croatia unused postcard from 1946]]></description>
<content:encoded><![CDATA[<div class='snap_preview'><p style="text-align:center;"><strong><img class="size-full wp-image-1332 alignleft" title="Hrvatska" src="http://worldonpostcards.wordpress.com/files/2009/10/hrvatska1.gif" alt="Hrvatska" width="62" height="31" />RIJEKA</strong></p>
<p style="text-align:center;">Republic of Croatia</p>
<p>unused postcard from 1946</p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-1331" title="CROATIA-37,Rijeka" src="http://worldonpostcards.wordpress.com/files/2009/10/croatia-37rijeka.jpg" alt="CROATIA-37,Rijeka" width="700" height="447" /></p>
</div>]]></content:encoded>
</item>
<item>
<title><![CDATA[Poželio sam...]]></title>
<link>http://bosnarije.wordpress.com/2009/10/02/pozelio-sam/</link>
<pubDate>Fri, 02 Oct 2009 16:08:14 +0000</pubDate>
<dc:creator>taboovoice</dc:creator>
<guid>http://bosnarije.wordpress.com/2009/10/02/pozelio-sam/</guid>
<description><![CDATA[Osim nekih kapitalnih ulova poželim ponekad i da plivam.   Nekad bih igrao lopte kraj rijeke ili jez]]></description>
<content:encoded><![CDATA[<div class='snap_preview'><p>Osim nekih kapitalnih ulova poželim ponekad i da plivam. <img class="alignright size-full wp-image-2496" title="plivac" src="http://bosnarije.wordpress.com/files/2009/10/plivac.gif" alt="plivac" width="50" height="30" /> <br />
Nekad bih igrao lopte kraj rijeke ili jezera. <img class="alignright size-full wp-image-2497" title="fudballer" src="http://bosnarije.wordpress.com/files/2009/10/fudballer.gif" alt="fudballer" width="25" height="40" /> <br />
Dosta mi je lažnih medalja.  Angie je zaslužila svaku koju je dobila ( garantujem )!<br />
Muzičar sam,  <img class="alignright size-full wp-image-2499" title="ciganski orkestar" src="http://bosnarije.wordpress.com/files/2009/10/ciganski-orkestar.gif" alt="ciganski orkestar" width="52" height="29" />nekad bih pustio pokoju iz sveg glasa&#8230; Pobogu čovjek sam, nisam hajvan!<br />
Želim roštiljati   <img class="alignright size-full wp-image-2500" title="rostiljlj" src="http://bosnarije.wordpress.com/files/2009/10/rostiljlj.gif" alt="rostiljlj" width="49" height="42" /><img class="alignright size-full wp-image-2501" title="razanjnj" src="http://bosnarije.wordpress.com/files/2009/10/razanjnj.gif" alt="razanjnj" width="50" height="22" />a ne biti obavezan sa takmičarskim zahtjevima.<br />
Takmičenja ostavljam &#8220;novim budalama&#8221; željnim dokazivanja! ( ja više ne vidim materijalni stimulans u tome, heh&#8230;možda sam ostario, a?)&#8230;<br />
Ponekad volim i popiti pokoju  <img class="alignright size-full wp-image-2503" title="okruzen alkoholom" src="http://bosnarije.wordpress.com/files/2009/10/okruzen-alkoholom.gif" alt="okruzen alkoholom" width="42" height="36" />( ne zamjerite mi!)<br />
Jednostavno&#8230;<br />
Vrijeme je za buđenje! <img class="alignright size-full wp-image-2504" title="budjenjnje" src="http://bosnarije.wordpress.com/files/2009/10/budjenjnje.gif" alt="budjenjnje" width="50" height="27" /> <br />
Dok nekog ne opali po džepu&#8230; hajjj&#8230; nejseee&#8230;<br />
Nisam vas napustio!<br />
Naprotiv!<br />
Hvala vam na riječima podrške. Angie nek&#8217; radi kako hoće. Ja idem svojim putem ali nikad više neću biti SPORTSKI ribolovac!<br />
Ako mi dragi A.dž.š. dozvoli, od sad idem u ribolov za svoj ćejf!<br />
Do sad to nije bio slučaj!<br />
BISTRO NARODE*</p>
</div>]]></content:encoded>
</item>
<item>
<title><![CDATA[Hvala vam svima na podršci!]]></title>
<link>http://bosnarije.wordpress.com/2009/10/02/hvala-vam-svima-na-podrsci/</link>
<pubDate>Fri, 02 Oct 2009 16:03:39 +0000</pubDate>
<dc:creator>taboovoice</dc:creator>
<guid>http://bosnarije.wordpress.com/2009/10/02/hvala-vam-svima-na-podrsci/</guid>
<description><![CDATA[Od prestanka rata, sam sa Edinom Mešković (Angie) kojoj sam vjerni pratilac na svim njenim takmičenj]]></description>
<content:encoded><![CDATA[<div class='snap_preview'><p>Od prestanka rata, sam sa Edinom Mešković (Angie) kojoj sam vjerni pratilac na svim njenim takmičenjima!<br />
Nisam ja plovkaroš. Ja sam čekaroš! Šaran i tako to ali nejse&#8230; nećemo sad o tome!<br />
Htio bih reći da iako će možda ovo pročitati neki članovi SRD &#8220;Rudar-Kreka-Tuzla&#8221; i da će možda poslati, neko od njih oportunih, post tj. repliku na moje izlaganje, smatram, gledajući u svoj džep (moram priznati da mi je on jedino mjerilo u ovakvim situacijama) da je ovo čisti promašaj&#8230; za sve ove poratne godine!<br />
Pošto sam ribolovac vikendaš (ograničen sam zbog posla na subotu i nedjelju) stvarno mi se ne isplati angažman u nekom od ribolovnih klubova!<br />
Dosta je sa mojom ljubavlju prema vođenju knjiga sa ribolovnih takmičenja (tu brigu vode sad neki drugi ljudi, ne vidim njihov interes u tome&#8230;hmm&#8230;), dosta mi je sa ekološkim prikazima totalne katastrofe u BiH vodama!<br />
Poželio sam slobode!<br />
Nadam se da me razumijete!<br />
Znači, ne moram biti član nekog društva da bih nekome morao dokazivati da li znam nešto o ribama + ribolovni ispit jer masa totalnih amatera dođe na neko jezero ili rijeku i plati. Plati svoje neznanje! Blago njima kad imaju para. Ne, ne žalim se ali za tih nekoliko vikenda tokom sezone, mogu makar svojevoljno da odaberem destinaciju na kojoj ću loviti recimo šarane, ne plaćajući klupsku dozvolu!<br />
Nadam se da me razumijete?<br />
Možda će me lokalne dozvole malo više opaliti po džepu ali ću makar ići na mjesta sa potencijalno sigurnijim ulovom! Ne želim više da idem na takmičenja (sportska) sa mjestima koja neko &#8220;populariše&#8221; i uporno &#8220;promoviše&#8221; a tamo nema ribe ni za 500 gr. trosatnog ulova!</p>
<p>Poenta mog reagiranja je bila, da ne želim više da gubim vrijeme na tzv. republička takmičenja i &#8220;majstorice&#8221; sa RS-om!!!<br />
Ni i u tz-kantonu se ne možemo međusobno a tek van kantona! Odlazak u RS takođe mijenja sliku totalno!<br />
Želim biti free-ribolovac!<br />
Nadam se da sam bio jasan!<br />
Šaljite mi svoje postove, priloge, naravno ako imate vremena, gdje, kako, na koji način, otići u siguran ribolov! Ribolov, gdje domaćini garantuju ulov!<br />
Hmm&#8230;<br />
Dosta mi je &#8220;glume&#8221; i lažnog tapšanja&#8221; po ramenu radi uspjeha moje kolegice Angie, jedine koja od svih žena u BiH pa i RS-u zna vezati udicu kako treba!<br />
Nagledao sam se svačega. Muževi im vezali predveze i tome sl. na svim federalnim i majstorica-takmičenjima!<br />
Čak su se i kupale u vodi (jezero Vrutak-Hutovo tam&#8217; neke godine!), van pravila takmičenja. Sudije ( i ja znam skoro sva sudijska pravila) nisu uvažile tu moju primjedbu! Samo da bi prošle neke takmičarke iz drugih regiona!<br />
Sramota za BiH sport.</p>
</div>]]></content:encoded>
</item>
<item>
<title><![CDATA[# 242 - CROATIA /35, Rijeka]]></title>
<link>http://worldonpostcards.wordpress.com/2009/09/30/242-croatia-35-rijeka/</link>
<pubDate>Wed, 30 Sep 2009 15:22:58 +0000</pubDate>
<dc:creator>fiume051</dc:creator>
<guid>http://worldonpostcards.wordpress.com/2009/09/30/242-croatia-35-rijeka/</guid>
<description><![CDATA[RIJEKA Republic of Croatia reprint of old postcard from 1905]]></description>
<content:encoded><![CDATA[<div class='snap_preview'><p style="text-align:center;"><strong><img class="size-full wp-image-1258 alignleft" title="Hrvatska" src="http://worldonpostcards.wordpress.com/files/2009/09/hrvatska7.gif" alt="Hrvatska" width="62" height="31" />RIJEKA</strong></p>
<p style="text-align:center;">Republic of Croatia</p>
<p>reprint of old postcard from 1905</p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-1257" title="CROATIA-35,Rijeka" src="http://worldonpostcards.wordpress.com/files/2009/09/croatia-35rijeka.jpg" alt="CROATIA-35,Rijeka" width="700" height="458" /></p>
</div>]]></content:encoded>
</item>
<item>
<title><![CDATA[# 231 - CROATIA / 34, Rijeka]]></title>
<link>http://worldonpostcards.wordpress.com/2009/09/24/231-croatia-34-rijeka/</link>
<pubDate>Thu, 24 Sep 2009 07:33:00 +0000</pubDate>
<dc:creator>fiume051</dc:creator>
<guid>http://worldonpostcards.wordpress.com/2009/09/24/231-croatia-34-rijeka/</guid>
<description><![CDATA[RIJEKA Republic of Croatia reprint of old postcard ,  Fiume 1900]]></description>
<content:encoded><![CDATA[<div class='snap_preview'><p style="text-align:center;"><strong><img class="size-full wp-image-1172 alignleft" title="Hrvatska" src="http://worldonpostcards.wordpress.com/files/2009/09/hrvatska6.gif" alt="Hrvatska" width="62" height="31" />RIJEKA</strong></p>
<p style="text-align:center;">Republic of Croatia</p>
<p>reprint of old postcard ,  Fiume 1900</p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-1173" title="CROATIA-34,Rijeka" src="http://worldonpostcards.wordpress.com/files/2009/09/croatia-34rijeka.jpg" alt="CROATIA-34,Rijeka" width="701" height="504" /></p>
</div>]]></content:encoded>
</item>
<item>
<title><![CDATA[Kup "Bošnjaci 2009" - Hrvatska (20.septembar 2009. god.)]]></title>
<link>http://edinameskovic.wordpress.com/2009/09/20/kup-bosnjaci-2009-hrvatska-20-septembar-2009-god/</link>
<pubDate>Sun, 20 Sep 2009 18:34:57 +0000</pubDate>
<dc:creator>edinameskovic</dc:creator>
<guid>http://edinameskovic.wordpress.com/2009/09/20/kup-bosnjaci-2009-hrvatska-20-septembar-2009-god/</guid>
<description><![CDATA[Krenula sam u rano jutro oko 5:45 h iz Tuzle računajući na to da ću imati dovoljno vremena za, ne da]]></description>
<content:encoded><![CDATA[<div class='snap_preview'><p>Krenula sam u rano jutro oko 5:45 h iz Tuzle računajući na to da ću imati dovoljno vremena za, ne daj bože, ako se dese nepredviđeni zastoji na putu u vidu saobraćajnih nesreća, ogromnih kolona automobila, kvarova i tome sl.</p>
<p>Ništa od toga. Na relaciji od Tuzle do Bošnjaka (Hrvatska) u dužini od 87 km, pošteno govoreći, nisam srela svega desetak automobila. Ne vjerujete! Heh&#8230; Jedino su me na mahove pratili valovi magle koji su me usporavali na pojedinim dionicama.</p>
<p>Carinu sam prošla glatko. Uobičajena provjera lične karte i ljubaznost carinika. Šteta što nisam mogla slikati te divne ljude.</p>
<p>Rijeka Sava. Već sam u Republici Hrvatskoj!<img class="aligncenter size-full wp-image-1867" title="DSC00023" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/09/dsc000233.jpg" alt="DSC00023" width="600" height="480" /></p>
<p>Nikoga na mostu. Dobre vile su me čuvale&#8230;<img class="aligncenter size-full wp-image-1868" title="DSC00022" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/09/dsc000222.jpg" alt="DSC00022" width="600" height="480" /></p>
<p>Kolovoz čist, propisno označen i da nisam odmarala na par mjesta po pet minuta, čekajući da me sustignu (a nisu) ostali iz ekipe, stigla bih za ravno sat vremena u Bošnjačke virove (Vjerove), krajnju destinaciju na mom današnjem putovanju! Nisam skidala nogu s papučice za gas.</p>
<p>Pogled na magistralu (nekadašnji &#8220;Put bratstva i jedinstva&#8221;). Put koji spaja. I koji će nas spajati opet. Trgovinski i turistički. Nadam se. Ne mislim  na bivšu Jugu!</p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-1810" title="DSC00009" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/09/dsc000093.jpg" alt="DSC00009" width="640" height="480" /></p>
<p>Stigla oko 7:15 h. Do 7:30 već sam prijavila sastav ekipe za takmičenje&#8230;</p>
<p>Maja i Igor su još bili u putu!</p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-1845" title="DSC00014" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/09/dsc000141.jpg" alt="DSC00014" width="640" height="480" /></p>
<p> Prisutni su bili i novinari pa i ekipa BOSNARIJA ((( <img src='http://s.wordpress.com/wp-includes/images/smilies/icon_biggrin.gif' alt=':D' class='wp-smiley' />  )))</p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-1812" title="DSC00036" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/09/dsc000361.jpg" alt="DSC00036" width="640" height="480" /></p>
<p>Dok oni nisu došli, onako usput sam malo obišla lokaciju njihovog udruženja i vidjela niz promjena tj. dogradnji na lovačko-ribarskoj kućici. Domaćini su se pripremili da nas dočekaju kako treba. Od iduće godine ovdje će se moći i prespavati. Kažu, za mene i moju pratnju, možda čak i besplatno. Hehh&#8230; Nema džabe ni u stare babe ali vjerovat&#8217; ću im na riječ!</p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-1847" title="DSC00011" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/09/dsc000114.jpg" alt="DSC00011" width="640" height="480" /></p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-1848" title="DSC00012" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/09/dsc000123.jpg" alt="DSC00012" width="640" height="480" /></p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-1853" title="lovacka i ribarska kucica" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/09/lovacka-i-ribarska-kucica.jpg" alt="lovacka i ribarska kucica" width="640" height="480" /></p>
<p>Stari đerem u dvorištu kućice<img class="aligncenter size-full wp-image-1854" title="djerem" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/09/djerem.jpg" alt="djerem" width="640" height="480" /></p>
<p>Ah da.</p>
<p>Da napomenem.</p>
<p>Ljubazni domaćini ako ne mogu sami, udruže se. Što ne mogu ribolovci, mogu lovci. Saradnja im je na nivou. Pored table ribolovnog društva stoji i tabla lovačkog društva!</p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-1855" title="tabla drustva bosnjaci" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/09/tabla-drustva-bosnjaci.jpg" alt="tabla drustva bosnjaci" width="640" height="480" /></p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-1856" title="zajednicko loviste" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/09/zajednicko-loviste.jpg" alt="zajednicko loviste" width="640" height="480" /></p>
<p>Ovo je za svaku pohvalu.</p>
<p>Kod nas se ni ribolovci ne mogu međusobno a tek da se udruže sa lovcima. Nema šanse!</p>
<p>Panorama ovog predivnog mjesta<img class="aligncenter size-full wp-image-1857" title="DSC00027" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/09/dsc000272.jpg" alt="DSC00027" width="640" height="480" /></p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-1858" title="DSC00023" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/09/dsc000231.jpg" alt="DSC00023" width="640" height="480" /></p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-1859" title="DSC00064" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/09/dsc00064.jpg" alt="DSC00064" width="640" height="480" /></p>
<p>Da napomenem. Ovdje se pecalo na sredini vode jer se drugačije ne bi ni moglo sa našom tehnikom ulova ribe.  Sa čamaca koje su nam ljubazni domaćini posebno pripremili radi nas. Očišćeni od skorašnjih padavina, sa veslima i guralicama kroz priobalni mulj i kolonije obalnog raslinja.<img class="aligncenter size-full wp-image-1905" title="DSC00019" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/09/dsc000194.jpg" alt="DSC00019" width="600" height="480" /></p>
<p>Igor i Maja&#8230;. ja se ne vidim. Pa ko će slikati? zar ne ? </p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-1906" title="DSC00020" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/09/dsc000203.jpg" alt="DSC00020" width="600" height="480" /></p>
<p>Proglašenje pobjednika i dodjela pehara, diploma i zahvalnica.</p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-1849" title="DSC00042" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/09/dsc000421.jpg" alt="DSC00042" width="640" height="480" /></p>
<p>Domaćini su kao i prošle godine, imali &#8220;kamaru&#8221; sponzora, prosto da se postidiš.</p>
<p><span style="color:#0000ff;">(mislim na naše ribolovno društvo i na naše bosansko sponzorstvo)</span></p>
<p>Dok je vrhovni sudac  (ovaj simpatični slatkohrani debeljko)  nabrajao sponzore, brojala sam do 17. Dalje navođenje sponzora nisam čula od žamora ogladnjelih ljudi za stolom. Ljudi, sretno i zadovoljno umorni od ribolova, spremno su na navalili na ČOBANAC.  Srneću čorbu posebnog ukusa.</p>
<p>Svaka čast kuharima. Ocjena 5!<img class="aligncenter size-full wp-image-1860" title="DSC00050" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/09/dsc000501.jpg" alt="DSC00050" width="640" height="480" /></p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-1861" title="DSC00053" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/09/dsc00053.jpg" alt="DSC00053" width="640" height="480" /></p>
<p>Prekrasno izgleda, zar ne?</p>
<p>Njam, njaaaammmm&#8230;<img class="aligncenter size-full wp-image-1903" title="jesssdem" src="http://edinameskovic.wordpress.com/files/2009/09/jesssdem.gif" alt="jesssdem" width="59" height="59" /></p>
<p>Više slika na posebnom linku: <a href="http://edinameskovic.wordpress.com/bosnjaci-2009-hrvatska/">http://edinameskovic.wordpress.com/bosnjaci-2009-hrvatska/</a></p>
</div>]]></content:encoded>
</item>
<item>
<title><![CDATA[One last Croatia]]></title>
<link>http://beelily.wordpress.com/2009/09/19/one-last-croatia/</link>
<pubDate>Sat, 19 Sep 2009 15:24:55 +0000</pubDate>
<dc:creator>beelily</dc:creator>
<guid>http://beelily.wordpress.com/2009/09/19/one-last-croatia/</guid>
<description><![CDATA[mmmm an HUGE watermelon in one sitting! The fortress The land that was fought over and where the bat]]></description>
<content:encoded><![CDATA[<div class='snap_preview'><p><img src="http://beelily.wordpress.com/files/2009/09/dsc00463.jpg?w=300" alt="DSC00463" title="DSC00463" width="300" height="168" class="alignnone size-medium wp-image-807" /><div id="attachment_808" class="wp-caption alignnone" style="width: 310px"><img src="http://beelily.wordpress.com/files/2009/09/dsc00449.jpg?w=300" alt="mmmm an HUGE watermelon in one sitting!" title="DSC00449" width="300" height="168" class="size-medium wp-image-808" /><p class="wp-caption-text">mmmm an HUGE watermelon in one sitting!</p></div><br />
<div id="attachment_809" class="wp-caption alignnone" style="width: 310px"><img src="http://beelily.wordpress.com/files/2009/09/dsc00453.jpg?w=300" alt="The fortress" title="DSC00453" width="300" height="168" class="size-medium wp-image-809" /><p class="wp-caption-text">The fortress</p></div><br />
<div id="attachment_810" class="wp-caption alignnone" style="width: 310px"><img src="http://beelily.wordpress.com/files/2009/09/dsc00456.jpg?w=300" alt="The land that was fought over and where the battles took place" title="DSC00456" width="300" height="168" class="size-medium wp-image-810" /><p class="wp-caption-text">The land that was fought over and where the battles took place</p></div><br />
<div id="attachment_811" class="wp-caption alignnone" style="width: 310px"><img src="http://beelily.wordpress.com/files/2009/09/dsc00461.jpg?w=300" alt="our super cool host Grga in Rijeka" title="DSC00461" width="300" height="168" class="size-medium wp-image-811" /><p class="wp-caption-text">our super cool host Grga in Rijeka</p></div></p>
</div>]]></content:encoded>
</item>
<item>
<title><![CDATA[Croazia: la bandiera italiana issata a Fiume]]></title>
<link>http://msdfli.wordpress.com/2009/09/16/croazia-la-bandiera-italiana-issata-a-fiume/</link>
<pubDate>Wed, 16 Sep 2009 09:20:25 +0000</pubDate>
<dc:creator>msdfli</dc:creator>
<guid>http://msdfli.wordpress.com/2009/09/16/croazia-la-bandiera-italiana-issata-a-fiume/</guid>
<description><![CDATA[Una bandiera italiana con scritte irredentiste è stata innalzata sabato notte da ignoti in una delle]]></description>
<content:encoded><![CDATA[Una bandiera italiana con scritte irredentiste è stata innalzata sabato notte da ignoti in una delle]]></content:encoded>
</item>
<item>
<title><![CDATA[Rijeka - Croacia]]></title>
<link>http://irinaeuropa.wordpress.com/2009/08/31/rijeka-croacia/</link>
<pubDate>Mon, 31 Aug 2009 19:03:05 +0000</pubDate>
<dc:creator>irinaeuropa</dc:creator>
<guid>http://irinaeuropa.wordpress.com/2009/08/31/rijeka-croacia/</guid>
<description><![CDATA[O voo mais barato para voltar a Madrid partia de Veneza e o voo mais barato para Louis voltar para P]]></description>
<content:encoded><![CDATA[<div class='snap_preview'><p>O voo mais barato para voltar a Madrid partia de Veneza e o voo mais barato para Louis voltar para Paris partia de Ljubljana. Sendo assim, ambos precisavam rumar ao norte. Comentei com ele que queria ir para a praia antes de voltar a Madrid e portanto deveria sair de Zagreb. Para a minha surpresa ele se animou em ir tambem.</p>
<p>Decidimos ir para Rijeka, que fica entre Zagreb e Ljubluana e a apenas 2 horas das duas cidades. Optamos por ir de trem, ja que tive experiencias traumaticas com busao e ele, idem. O que eu nao contava era com a boa e velha Lei de Murphy.</p>
<p>Aparentemente uma parte do trajeto estava com problemas, portanto quando faltava cerca de 60 km para chegar a Rijeka tivemos que sair do trem e pegar um busao. Acontece que o busao teve que pegar todos os passageiros de todas as estacoes dos 60 km ate Rijeka. E acontece que eram umas 10 estacoes. E acontece que cada uma dessas estacoes ficavam em micro vilarejos com ruas estreitas e ladeiras por onde o onibus quase nao passa. Conclusao da situacao: saimos de Zagreb as 8h da manha (eu ja de bikini por baixo da roupa) e chegamos em Rijeka as DUAS DA TARDE. Sim, foram 6 horas para 160 km!!!!</p>
<p>Rjeka eh o maior porto da Croacia e portanto, nao eh exatamente o ponto mais bonito da costa &#8211; o que o torna mais barato do que as cidades vizinhas. Ja escaldada por Triest, imaginava que a praia nao teria areia e seria apenas uma plataforma de concreto da onde voce pode pular no mar. Aparentemente Louis nao sabia disso e foi beeem engracada a cara dele ao ver aquela linda plataforma de concreto apos passar 6 horas viajando rumo a &#8220;praia&#8221;.</p>
<p>Ja tava la, ne? Fazer o que? Pelo menos o tempo estava bom&#8230;..eh, na verdade menos meia hora depois que chegamos na &#8220;praia&#8221; o ceu nublou. Mas&#8230;ja tava la ne? Fazer o que? Pelo menos a agua deveria ser mais quente que o Atlantico&#8230;.nao, nao era. Quem me conhece sabe o quanto eu odeio agua fria. No momento que coloquei o pe na agua e senti a temperatura, voltei para a minha canga e decidi apenas tomar sol. Ja Louis &#8211; alem de ser homem, ele veleja &#8211; entao pra ele agua fria nao eh um problema tao grande. Ele falou &#8220;Come on, atlantic ocean must be much colder¨e eu &#8220;That exactly why in Rio girls just say in the sand.&#8221; Ele caiu na agua e insistiu que nao estava tao ruim. Se eu o conhecesse melhor nao teria a menor cerimonia em bancar a chata e simplesmente nao cair na agua. Mas ai ponderei que o cara mal me conhece e entrou na furada de ir para a costa comigo, que o maluco passou 4 horas num busao para chegar ate ali&#8230;.bom, acabei caindo na agua.</p>
<p>Foi ai que vivi a experiencia mais bizarra da minha vida. Sabe quando voce esta na agua fria e sente como se fosse uma &#8220;poca&#8221; de agua quente? O mar ali estava todo malhado de agua fria e quente. Era impossivel ficar mais de 10 segundos na mesma temperatura de agua. E nao era agua fria em cima e agua quente embaixo ou vice-versa. Era como se fossem inumeras pocas de agua quente no mar de agua fria. Mas inumeras mesmo. Assim que entrei na agua eu falei &#8220;Oh, its cold&#8230;.no its not, yes it is, now its not, now its hot again, damn, cold again&#8230;.for gods sake! what the fuck is this???&#8221;</p>
<p>Mas no fim das contas deu para aguentar algum tempo dentro da agua.</p>
<p>Mesmo Rijeka nao sendo muito turistica, eh uma cidade bastante cara, especialmente para dormir. Por isso tivemos a brilhante ideia de ao inves de pegar o trem direto para Ljubljana e chegar na Eslovenia em 2 horas, escolhemos a pior opcao, com um trem que da volta em meio mundo e que inclui uma baldiacao em Zagreb (?) onde teriamos que esperar outro trem por 2 horas. Essa opcao tornava a viagem 5 horas mais longa e dobrava o preco do bilhete, mas como a viagem durava a madruga inteira, nao seria necessario gastar com hostel.</p>
<p>Voce precisava ver a cara da mulher da bilheteria depois que ela explicou as duas opcoes e a gente falou: Yes, yes, the most expensive one! Zes, back to Zagreb and then Ljubljana. Yes, two hours waiting. Yes, we know is 7 hours jouney, we want exactly this one!</p>
<p>Sendo assim passei a noite com bikini por baixo da roupa e ainda suja de sal. Tre bien!</p>
<p> </p>
<p>obs: &#8220;Tre bien&#8221; era praticamente a unica coisa que eu conseguia falar em frances - e o que facilitava a vida dos meninos de Kosovo: para tudo que eles me perguntavam eu respondia &#8220;Tre bien!&#8221;</p>
</div>]]></content:encoded>
</item>
<item>
<title><![CDATA[Derviši]]></title>
<link>http://mustekim.wordpress.com/2009/08/16/dervisi/</link>
<pubDate>Sun, 16 Aug 2009 09:15:05 +0000</pubDate>
<dc:creator>mustekim</dc:creator>
<guid>http://mustekim.wordpress.com/2009/08/16/dervisi/</guid>
<description><![CDATA[Dvojica derviša krenuli na neki put. Poslije određenog vremena dođoše na obalu rijeke. Tu je stajala]]></description>
<content:encoded><![CDATA[<div class='snap_preview'><p>Dvojica derviša krenuli na neki put. Poslije određenog vremena dođoše na obalu rijeke. Tu je stajala djevojka zanosne ljepote, koja se nije usuđivala sama pregaziti rijeku.</p>
<p>Jedan od derviša je zgrabi i prenese preko rijeke, spusti je na drugoj obali i nastaviše svoj put. Poslije nekoliko sati drugi derviš, koji više nije mogao šutiti, reče onome što je djevojku prenio:</p>
<p><em>&#8220;Kako si samo mogao tuđu ženu, koju ti je haram dotaći, onako u svoje ruke uzeti i nositi?&#8221;</em></p>
<p>Ovaj mu odgovori: <em>&#8220;Ja sam je prenio i ostavio, a ti je, vidim, još uvijek nosiš.&#8221;</em></p>
<blockquote><p>Knjiga : Izvucimo pouku // Autor : nepoznat ( izdavač: Medžlis Islamske zajednice Tešanj)</p></blockquote>
</div>]]></content:encoded>
</item>
<item>
<title><![CDATA[Beatrice Bossini 1991 - 2009]]></title>
<link>http://dergrandprixinsider.wordpress.com/2009/08/13/beatrice-rossini-1991-2009/</link>
<pubDate>Thu, 13 Aug 2009 21:17:32 +0000</pubDate>
<dc:creator>grandprixinsider</dc:creator>
<guid>http://dergrandprixinsider.wordpress.com/2009/08/13/beatrice-rossini-1991-2009/</guid>
<description><![CDATA[Ein schwarze Serie an Motorsport-Unfällen mit tödlichem Ausgang findet seine traurige Forsetzung. Na]]></description>
<content:encoded><![CDATA[<div class='snap_preview'><p><a rel="attachment wp-att-5947" href="http://dergrandprixinsider.wordpress.com/?attachment_id=5947"><img class="aligncenter size-full wp-image-5947" title="b3" src="http://grandprixinsider.wordpress.com/files/2009/08/b3.jpg" alt="b3" width="460" height="235" /></a></p>
<p>Ein schwarze Serie an Motorsport-Unfällen mit tödlichem Ausgang findet seine traurige Forsetzung. Nachdem wir heuer schon den Verlust von Flavio Guglielmini im Rallyesport, Henry Surtees in der Formel 2 und – erst letzten Sonntag – Thomas Knopper im Kartsport zu beklagen haben, trauert nun die Motorradsport-Gemeinde um die junge Beatrice Bossini aus dem italienischen Montevarchi, die bei Testfahrten mit einem Kawasaki Ninja 600 Supersport-Bike stürzte und sich tödliche Verletzungen zuzog.</p>
<p><!--more--><br />
<a rel="attachment wp-att-5948" href="http://dergrandprixinsider.wordpress.com/?attachment_id=5948"><img class="aligncenter size-full wp-image-5948" title="Beatrice Bossini, Kawasaki Ninja 600" src="http://grandprixinsider.wordpress.com/files/2009/08/bossini_72kawavalle05_0403a.jpg" alt="Beatrice Bossini, Kawasaki Ninja 600" width="460" height="235" /></a></p>
<p>Der Unfall geschah bei privaten Testfahrten auf der Strecke von Rijeka, die einem geplanten Urlaub mit den Eltern an der kroatischen Küsten vorangingen. Es wird berichtet, die 18-jährige sei nach dem Scheitelpunkt der Zielkurve durch einen Highsider kopfüber vom Motorrad geschleudert worden und habe sich beim Aufprall tödliche Verletzungen zugezogen. Herbei geeilte Helfer konnten nicht mehr helfen.</p>
<p>Meine tiefempfundene Anteilnahme gilt der Familie und dem Freundeskreis von Beatrice.</p>
<p>Natürlich bereite ich einen Nachruf für Ausgabe 13 von <a href="http://www.P1Mag.de">P1Mag</a> vor.</p>
</div>]]></content:encoded>
</item>
<item>
<title><![CDATA[Beatrice Bossini 1991 - 2009]]></title>
<link>http://grandprixinsider.wordpress.com/2009/08/13/beatrice-rossini-1991-2009/</link>
<pubDate>Thu, 13 Aug 2009 21:05:06 +0000</pubDate>
<dc:creator>grandprixinsider</dc:creator>
<guid>http://grandprixinsider.wordpress.com/2009/08/13/beatrice-rossini-1991-2009/</guid>
<description><![CDATA[Motor sport is going through an unbelievable sombre streak of serious accidents. After the passing o]]></description>
<content:encoded><![CDATA[<div class='snap_preview'><p><a rel="attachment wp-att-5947" href="http://grandprixinsider.wordpress.com/2009/08/13/beatrice-rossini-1991-2009/b3/"><img class="aligncenter size-full wp-image-5947" title="b3" src="http://grandprixinsider.wordpress.com/files/2009/08/b3.jpg" alt="b3" width="460" height="235" /></a></p>
<p>Motor sport is going through an unbelievable sombre streak of serious accidents. After the passing of Flavio Guglielmini in rallying, Henry Surtees in Formula 2 and – last Sunday – Thomas Knopper in karting, we now mourn over young motorbike racer Beatrice Bossini from Montevarchi in Italy, who suffered a fatal accident while testing her Kawasaki Ninja 600 Supersports bike.</p>
<p><!--more--><br />
<a rel="attachment wp-att-5948" href="http://grandprixinsider.wordpress.com/2009/08/13/beatrice-rossini-1991-2009/bossini_72kawavalle05_0403a/"><img class="aligncenter size-full wp-image-5948" title="Beatrice Bossini, Kawasaki Ninja 600" src="http://grandprixinsider.wordpress.com/files/2009/08/bossini_72kawavalle05_0403a.jpg" alt="Beatrice Bossini, Kawasaki Ninja 600" width="460" height="235" /></a></p>
<p>The accident happened while Beatrice was exiting the final corner onto the main straight at the Rijeka track in Croatia, where 18-year-old Beatrice had arrived for a private test session and thereafter had planned to spend the holidays with her parents. Apparently she suffered a highsider and, according to reports, was ejected from the bike, hitting the asphalt hard. Beatrice was declared dead at the scene.</p>
<p>My heart goes out to Beatrice&#8217;s family and friends. I would like to express my sincerest condolences.</p>
<p>Of course I will prepare an obituary for edition 13 of <a href="http://www.P1Mag.de">P1Mag</a>.</p>
</div>]]></content:encoded>
</item>
<item>
<title><![CDATA[# 184 - CROATIA / 24, Rijeka]]></title>
<link>http://worldonpostcards.wordpress.com/2009/08/13/184-croatia-24-rijeka/</link>
<pubDate>Thu, 13 Aug 2009 17:19:43 +0000</pubDate>
<dc:creator>fiume051</dc:creator>
<guid>http://worldonpostcards.wordpress.com/2009/08/13/184-croatia-24-rijeka/</guid>
<description><![CDATA[RIJEKA Republic of Croatia Postcard from 1960&#8217;s postmark: RIJEKA 2 / 28.04.1966.]]></description>
<content:encoded><![CDATA[<div class='snap_preview'><p style="text-align:center;"><strong><img class="size-full wp-image-937 alignleft" title="Hrvatska" src="http://worldonpostcards.wordpress.com/files/2009/08/hrvatska2.gif" alt="Hrvatska" width="60" height="30" />RIJEKA</strong></p>
<p style="text-align:center;">Republic of Croatia</p>
<p>Postcard from 1960&#8217;s</p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-935" title="CROATIA-24a-Rijeka" src="http://worldonpostcards.wordpress.com/files/2009/08/croatia-24a-rijeka.jpg" alt="CROATIA-24a-Rijeka" width="701" height="482" /></p>
<p style="text-align:center;">postmark: RIJEKA 2 / 28.04.1966.</p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-936" title="CROATIA-24b" src="http://worldonpostcards.wordpress.com/files/2009/08/croatia-24b.jpg" alt="CROATIA-24b" width="448" height="192" /></p>
</div>]]></content:encoded>
</item>
<item>
<title><![CDATA[Live Metalist Kharkiv - HNK Rijeka]]></title>
<link>http://parisynu.wordpress.com/2009/08/06/live-metalist-kharkiv-hnk-rijeka/</link>
<pubDate>Thu, 06 Aug 2009 08:08:31 +0000</pubDate>
<dc:creator>parisynu</dc:creator>
<guid>http://parisynu.wordpress.com/2009/08/06/live-metalist-kharkiv-hnk-rijeka/</guid>
<description><![CDATA[Play]]></description>
<content:encoded><![CDATA[<div class='snap_preview'><p style="text-align:center;"><a href="http://ms.dmon.com/index/0-4"><strong>Play</strong></a></p>
</div>]]></content:encoded>
</item>
<item>
<title><![CDATA[# 176 - CROATIA / 22, Rijeka]]></title>
<link>http://worldonpostcards.wordpress.com/2009/08/05/176-croatia-22-rijeka/</link>
<pubDate>Wed, 05 Aug 2009 06:29:32 +0000</pubDate>
<dc:creator>fiume051</dc:creator>
<guid>http://worldonpostcards.wordpress.com/2009/08/05/176-croatia-22-rijeka/</guid>
<description><![CDATA[RIJEKA Republic of Croatia postcard from 1946]]></description>
<content:encoded><![CDATA[<div class='snap_preview'><p style="text-align:center;"><strong><img class="size-full wp-image-896 alignleft" title="Hrvatska" src="http://worldonpostcards.wordpress.com/files/2009/08/hrvatska.gif" alt="Hrvatska" width="62" height="31" />RIJEKA</strong></p>
<p style="text-align:center;">Republic of Croatia</p>
<p>postcard from 1946</p>
<p><img class="aligncenter size-full wp-image-895" title="CROATIA-22-Rijeka" src="http://worldonpostcards.wordpress.com/files/2009/08/croatia-22-rijeka.jpg" alt="CROATIA-22-Rijeka" width="698" height="447" /></p>
</div>]]></content:encoded>
</item>

</channel>
</rss>
